Norveška je dugi niz godina jedan od najdosljednijih partnera Hrvatske u izgradnji demokratskih institucija i zaštiti ljudskih prava. Glavni alat te suradnje bespovratna su sredstva Norveške i Europskog gospodarskog prostora, čije je novo razdoblje započelo u rujnu 2025. godine. Od reforme pravosuđa i zaštite od potresa do zelene tranzicije i podrške poslovanju, suradnja je duboka i razgranata. Civil Society Fund najnovije je, i na mnogo načina strukturno značajnije, poglavlje te priče.
Svečano predstavljanje Fonda održano je sredinom travnja 2026. godine u Zagrebu pred više desetaka uzvanika i predstavnika medija.
Zašto podupiremo civilno društvo?
Demokratsko nazadovanje, građanski pasivitet i erozija povjerenja u institucije nisu isključivo hrvatski, nego europski problemi. Norveška, kao zemlja duboko ukorijenjena u europsko unutarnje tržište i predana vrijednostima na kojima ono počiva, ima izravan interes u njihovom rješavanju.
U tom je kontekstu norveški veleposlanik, Arne Sannes Bjørnstad, istaknuo kako Norveška ulaganje u civilno društvo ne vidi kao trošak, nego kao dugoročnu i visoko isplativu investiciju u europsku demokraciju i sigurnost:
"Bez aktivnog civilnog društva nema otporne demokracije. Snažnija Europa gradi se kroz svoje zajednice. U današnjem nesigurnom svijetu jedini održivi put do sigurnosti leži u jačanju društava od temelja. Zato Norveška podršku civilnom društvu ne vidi kao trošak, već kao ulaganje u zajedničku stabilnost, povjerenje i dugoročnu suradnju", istaknuo je.
Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice, istaknula je pravovremenost pokretanja Fonda te njegova važnost za hrvatsko civilno društvo:
"Ljudska prava u Hrvatskoj ne krše se iznimno, nego se problemi pojavljuju sustavno, kroz svakodnevne prepreke s kojima se građani susreću. Rekordan broj pritužbi u 2025. godini dodatno potvrđuje da sustav često ne uspijeva odgovoriti na potrebe ljudi", upozorila je.
Što je Civil Society Fund?
Fond je dio Financijskih mehanizama EGP-a i Norveške, kroz koje Norveška, Island i Lihtenštajn doprinose smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi. Za razdoblje od 2021. do 2028. Hrvatskoj je kroz te mehanizme dodijeljeno ukupno 133,1 milijun eura, a Norveška osigurava oko 97 posto svih sredstava.
Civil Society Fund iz tog iznosa izdvaja 12 milijuna eura isključivo za organizacije koje u Hrvatskoj rade na zaštiti ljudskih prava, aktivnom građanstvu, suzbijanju diskriminacije, do 2031. godine. Program provodi Zaklada Slagalica u partnerstvu sa Zakladom SOLIDARNA i Udrugom SMART.
"Ovaj program za nas nema samo financijsku vrijednost. On je i izraz povjerenja u važnost otvorenog, aktivnog i otpornog društva, u kojem građani imaju prostor sudjelovati, zagovarati i stvarati promjene", istaknula je Marina Stanić, predsjednica Upravnog odbora Zaklade Slagalica.
Što fond zapravo nudi?
Program organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj pruža nekoliko razina podrške. Na raspolaganju će biti veći i manji projektni grantovi, ali i grantovi za organizacijski razvoj, osmišljeni tako da organizacijama daju stabilnost za planiranje koje nadilazi sljedeći financijski ciklus. Uz financiranje, predviđene su edukacije, mentorstvo i tehnička pomoć, kao i mogućnosti međunarodne i regionalne suradnje.
Partnerstvo, posebno s organizacijama iz zemalja donatora, u srži je ovih bespovratnih sredstava, pa se organizacijama preporučuje da se već sada počnu povezivati s odgovarajućim partnerima u Norveškoj. Ovaj je članak dobra početna stranica.
Norveška i civilno društvo u Hrvatskoj: dosadašnja suradnja
Civil Society Fund nastavlja se na etabliranu tradiciju norveškog angažmana s hrvatskim civilnim društvom. U prethodnom financijskom razdoblju Norveška je kroz Active Citizens Fund za tu namjenu izdvojila gotovo 10 milijuna eura, podržavajući organizacije diljem Hrvatske koje su radile na jačanju demokratskog sudjelovanja i otpornosti zajednica.