Kada se govori o EEA i Norway Grants, pozornost je najčešće usmjerena na programe ukupne vrijednosti 133 milijuna eura za Hrvatsku u razdoblju od 2021. do 2028. godine. No unutar tog iznosa postoji i tijelo čija je zadaća nešto specifičnija: jačanje partnerskih odnosa i odabir strateških projekata koji grade veze između Hrvatske i Norveške te ostalih donatora.
To tijelo je Zajednički odbor bilateralnog fonda, poznat i kao Joint Committee for the Bilateral Fund (JCBF).
Što je bilateralni fond i zašto postoji?
Zadaća Bilateralnog fonda (JCBF) jest ispunjenje jednog od temeljnih ciljeva bespovratnih sredstava Norveške i EGP-a, a to je jačanje partnerskih odnosa između zemalja korisnica i zemalja donatora, odnosno Norveške, Islanda i Lihtenštajna, s Hrvatskom.
Za Hrvatsku je u ovom programskom ciklusu za tu svrhu rezervirano 1,7 milijuna eura, od čega je 1,5 milijuna eura namijenjeno isključivo suradnji hrvatskih i norveških tijela i organizacija.
Što konkretno radi JCBF i kada se sastaje?
Zajednički odbor donosi odluke o tome koje će se bilateralne inicijative financirati, a čine ga predstavnici Hrvatske, točnije Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao Nacionalne fokalne točke te Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kao i predstavnici zemalja donatora, uključujući veleposlanstva Norveške, Islanda i Liechtensteina.
Odbor donosi odluke konsenzusom, što znači da svaki glas ima jednaku težinu, bez obzira na udio pojedine zemlje u ukupnom financiranju. Sastaje se najmanje jednom godišnje, a odluke može donositi i pisanim putem.
Zajednički odbor se po prvi put sastao u ožujku 2026. godine. Na tom je sastanku usvojen radni plan, a dogovorena su i tematska područja u kojima će se financirati projekti:
- visoko obrazovanje, znanost i istraživanje
- kultura
- otpornost i sigurnost
Prihvatljiva vrijednost projekata i alokacije po pojedinim područjima, kao i način dodjele sredstava još nije dogovoren.
Kako se biraju projekti?
Postoje dvije mogućnosti za odabir inicijativa:
- izravnim ugovaranjem u područjima u kojima ne postoji tržišno natjecanje ili
- putem javnih poziva u svim ostalim slučajevima.
Izravno ugovaranje može rezultirati u vrijednim inicijativama, no u načelu ograničava projekte na vrlo uska područja jer ovisi o partnerima koje su u monopolističkoj poziciji u svojim relevantnim područjima. U Hrvatskoj su to najčešće tijela javne vlasti, određeni akademski smjerovi i neke organizacije koje obavljaju javnu uslugu.
Dodjela sredstava putem javnih poziva pokazala se kao učinkovit, transparentan i demokratski model raspodjele. Na taj se način svim hrvatskim tijelima i organizacijama pruža jednaka prilika za financiranje te za uspostavu partnerstava, suradnji i provedbu projekata s norveškim organizacijama.
Upravo je kroz javne pozive u prethodnom programskom ciklusu razvijen niz kvalitetnih inicijativa. Tako je nastalo 12 projekata zelene tranzicije kojima su ugovori dodijeljeni u proljeće 2023. godine u Zagrebu. Zajednički odbor tada je dodijelio 1,1 milijun eura za projekte u kojima je sudjelovalo 18 institucija iz Hrvatske i 13 iz Norveške, a obuhvaćene su teme od zelene akvakulture i energije mora do bioraznolikosti i zelene gradnje.
Naša dosadašnja iskustva potvrđuju da se putem javnih poziva ugovaraju raznoliki i kvalitetni projekti utemeljeni na snažnim partnerstvima, što je ujedno jedan od ključnih kriterija u ocjenjivanju projektnih prijedloga. U prvi plan dolaze inicijative s najvećim potencijalom za napredak, očuvanje i dugoročnu održivost, jer nastaju kroz izravnu komunikaciju i jasno prepoznate potrebe uključenih strana. Takve projekte ne bi bilo moguće osigurati izravnim ugovaranjem, ne samo zato što tijela i organizacije nisu u monopolskom položaju, već i zato što članovi partnerskih odbora nemaju potpun uvid u postojanje svih inicijativa niti u njihove specifične partnerske potrebe.
Bilateralni fond zamišljen je kao fleksibilan mehanizam za poticanje suradnje, a ne za provedbu velikih infrastrukturnih projekata. Namijenjen podržavanju početnih susreta, sastanaka, konferencija, istraživalačkih projekata ili inicijativa i aktivnosti koje dugoročno mogu dovesti do većih ulaganja iz drugih izvora.
Zato nije čudno da se sredstva bilateralnog fonda često ulažu u ono što je najteže mjeriti, a najvrednije graditi: kontakte, partnerstva, razmjenu znanja i zajednička istraživanja.
Svaka inicijativa mora imati identificiranog partnera u Norveškoj.
Kako pronaći partnera?
Za sve koji razmatraju prijavu za bilateralne projekte, savjet ostaje isti: s traženjem norveškog partnera valja početi što ranije, jer je upravo izgradnja partnerstva najzahtjevniji dio cijelog procesa. Uz to, partner na bilateralnim projektima nije samo formalnost: kvaliteta partnerstva posebno se i dodatno vrednuje.
Cilj nije nametnuti partnere ni zadovoljiti formalnost, nego omogućiti organsko i izravno povezivanje zainteresiranih strana kako bi rezultiralo kvalitetnim partnerstvom s obostranim interesom u realizaciji smislene inicijative.
Stoga se očekuje da prijavitelji sami upravljaju tim procesom i međusobnom komunikacijom te Veleposlanstvo ne sudjeluje u procesu traženja ili identifikacije partnera.
Kako bismo ipak olakšali snalaženje u mnoštvu informacija, pripremili smo vodič sa setom savjeta o tome gdje početi potragu i na koje se resurse usredotočiti u tom procesu.
Pošaljite nam svoju inicijativu!
Kako bismo stekli uvid u interese organizacija i moguće inicijative, uskoro ćemo raspisati otvoreni poziv za iskaz interesa za financiranje projekata putem Zajedničkog fonda za partnersku suradnju. Napominjemo pritom da prijava na poziv za iskaz interesa ne jamči dobivanje financiranja, za koje se očekuje da će biti visoko kompetitivan i bodovan proces i koji ce ovisiti o dogovoru s članovima koji predstavljaju Hrvatsku.