Cronos g

Radimo zajedno na jačanju otpornosti Hrvatske na potrese

Zahvaljujući norveškoj potpori, Sveučilište u Bergenu zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu radi na povećanju otpornosti hrvatskog društva na razorne potrese. Projekt naglašava važnost zajedničkog rada u rješavanju globalnih izazova, uključujući katastrofe uzrokovane potresima.

O projektu

Glavni cilj projekta “Istraživanje seizmički osjetljivih područja u Hrvatskoj i procjena seizmičkih potresa tla” - CRONOS, je pružanje tehničke pomoći i podrške potresno ugroženim područjima u Hrvatskoj. Pružanjem informacija o seizmičkim opasnostima, povećat će se svijest javnosti i razumijevanje rizika povezanih s potresima.

To će pomoći u promicanju razvoja boljih građevinskih propisa i drugih mjera za smanjenje utjecaja potresa na zajednice u Hrvatskoj.

Kombinirajući znanstvenu ekspertizu s praktičnim primjenama, projekt ima potencijal napraviti stvarnu i trajnu razliku u životima ljudi koji žive u područjima visokog rizika od potresa. To će pomoći u osiguravanju života, smanjenju gubitaka i povećanju otpornosti zajednica na seizmičke opasnosti.

Osim toga, projekt će doprinijeti razvoju čvršćih bilateralnih odnosa između Hrvatske i Norveške. Radeći zajedno na zajedničkom cilju, istraživači i znanstvenici iz obiju zemalja moći će dijeliti ideje i znanje te izgraditi trajna partnerstva koja će koristiti objema zajednicama u godinama koje dolaze.

Primjer takve suradnje je posjet prof. Larsa Ottemöllera sa Sveučilišta u Bergenu Hrvatskoj ove veljače. Prof. Ottemöller, koji je također voditelj Norveške nacionalne seizmičke mreže, poznati je seizmolog i njegova knjiga “Routine data processing in earthquake seismology: with sample data, exercises and software” (napisana zajedno s Jensom Havskovom) dobro je poznata seizmolozima u svijetu.

Tijekom posjeta Odjelu za geofiziku, prof. Ottemöller je održao predavanje o tome kako potresi opažaju u različitim tektonskim okruženjima kao što su granice ploča i vulkani.

Projektne aktivnosti

Projekt ima dva glavna istraživačka smjera. Prvi će istražiti seizmički potencijal, dok će drugi razviti model za predviđanje seizmičkog kretanja tla (GMPE – Ground motion prediction equation). Obje komponente usmjerene su na jedno od seizmički najugroženijih područja Hrvatske: sjeverni i srednji dio Dalmacije.

Kada je riječ o Dalmaciji, poznato je da je Makarsku u siječnju 1962. godine pogodio potres jačine 6,1 po Richteru, kojemu je tjedan ranije prethodio i jak potres jačine 5,9. Potresi su uzrokovali velike štete u gradu i okolici. U veljači ove godine, 62 godine nakon potresa u Makarskoj, projekt CRONOS organizirao je terensko putovanje u Makarsku, kako bi proveli novo istraživanje o tom potresu. Cilj je bio pronaći mjesto izvorišta potresa, a to je učinjeno promatranjem podmorja u kanalu između Brača, Hvara i kopna. Tijekom dva dana snimljeno je deset profila koji se međusobno presijecaju i dobiveni su zanimljivi rezultati, a njihova detaljna analiza i interpretacija slijedi. Mjerenja je izvršio Hidrografski institut Republike Hrvatske iz Splita u pratnji geologa Igora Vlahovića (RGNF) i seizmologa Josipa Stipčevića (PMF) iz Komponente 1 projekta CRONOS.

mobile 09.56.03.jpg

Aktivnosti u ove dvije komponente se međusobno nadopunjuju – jednako su važne u procesu bolje procjene seizmičkog hazarda i smanjenja seizmičkog rizika. Kako bi mogao dati najpreciznije procjene, CRONOS-projekt je kupio DAS uređaj koji pretvara optičke telekomunikacijske valove u seizmološke mreže – veliki napredak u seizmološkim istraživanjima posljednjih godina. DAS-uređaj koristit će se za praćenje potresa u visokorizičnim područjima i za povećanje razumijevanja načina na koji potresi nastaju i razvijaju se. 

 

Štoviše, ova su istraživanja od velike važnosti jer njihovi rezultati mogu pomoći državnim tijelima, javnim i privatnim institucijama, civilnim agencijama za hitne slučajeve i urbanistima da unaprijede svoje planove pripravnosti za katastrofe i doprinesu sigurnosti hrvatskih građana.