Užurbano je kod kuće prije Božića. Peku se božićni kolačići, kupuju pokloni, uređuju se domovi, posjećuju božićni koncerti na kojima se izvode i međunarodne i norveške božićne pjesme. Božićna glazba odzvanja i u trgovačkim centrima i na radijskim postajama.
Na televiziji se prikazuju božićne tematske serije s novim epizodama svakoga dana prosinca, sve do Badnjaka. Neke su namjenjene djeci, neke odraslima, ali zajedničko im je da okupljaju prijatelje i obitelj navečer oko televizije, često uz božićne kolačiće i miris upaljene svijeće za bolji ugođaj. Onaj ugođaj, kojega zovemo kos.
Kos je zapravo neprevodiva riječ koja označava i više od samog lijepog ugođaja. Ona uključuje i naše odnose i možda ju najbolje opisujemo kao riječ koja znači dobru zabavu.
Božićne zabave u prosincu, koje organiziraju tvrtke ili grupe prijatelja, nazivaju se julebord. Tradicionalno se poslužuje božićna hrana i alkoholna pića. Može biti organizirano kod nekoga doma, na radnom mjestu, u baru ili restoranu. Takve zabave pridonose jačanju božićnog duha među prijateljima i kolegama.
Važni datumi
23. prosinac
Norvežani nazivaju 23. prosinca "Malim Badnjakom". Na ovaj dan obitelj zajedno ukrašava božićno drvce i stavljaju se pokloni ispod njega, znatiželjna dječica traže svoje darove, pokušavajući shvatiti što se u njima nalazi. Također, neki izrađuju i ukrašavaju svoju kućicu od medenjaka koja će biti pojedena kasnije u prosincu. Pogledajte kako smo se mi potrudili!
24. prosinac
Badnjak je najvažniji dan i slavi se u krugu obitelji. Tijekom dana neke obitelji idu u crkvu, dok druge ostaju kod kuće ili idu u šetnju. Ujutro djeca gledaju crtiće i tradicionalne božićne filmove, poput Tri želje za Pepeljugu (1973.) ili Norveški Journey to the Christmas Star (1976.).
Za ručak se tradicionalno jede risengrynsgrøt, vrući puding od riže poslužen sa šećerom, cimetom i maslacem. Obično se dodaje i badem, a onaj koji ga dobije u svojoj porciji osvaja svinjicu od marcipana, još jedan slatkiš uobičajen tijekom Božića u Norveškoj.
U večernjim satima, obitelj se, lijepo odjevena, okuplja za božićnu večeru, nakon koje se često poslužuje riskrem za desert. To je hladni puding od riže sa sirupom od bobičastog voća na vrhu. Nakon večere obitelj zajedno otvara poklone, a ponekad se čak i Djed Božićnjak nenadano pojavi s dodatnim darovima za djecu.
Gårdsnissen
Djeda Božićnjaka ste upoznali, ali Norveška ima svoju tradicionalnu inačicu ovog mitskog lika, takozvane gårdsnisse ili Fjøsnisse. Oni su niskog rasta i nose crvene kapice poput Djeda Božićnjaka, a žive u štali. Na Badnjak se gårdsnissima nudi vrući pudding od riže kako bi ih se usrećilo - jer ako su sretni, onda pomažu obiteljima u njihovim poslovima na farmi. Zvuči kao win-win situacija, zar ne? Evo pogledajte!
Božić znači i pomaganje drugima
Blagdanima se ne raduju svi jednako. Usamljenost i loša ekonomska situacija dva su čimbenika koji pridonose tome da Božić nekima predstavlja težak period. Jedna od najvažnijih suvremenih božićnih tradicija u Norveškoj je organiziranje božićnih svečanosti na kojima se prikupljaju sredstva za one kojima je najteže. Time se doprinosi promicanju uključivosti u norveškom društvu.
Želimo vam sretan i veseo Božić. Možda čak nađete inspiraciju u nekim od norveških božićnih tradicija pa prenesete dio Norveške u vaše domove!
