Sve je počelo 1947. godine kada je prvo norveško božićno drvce poslano na Trafalgar Square u Londonu u znak zahvalnosti za britansku pomoć tijekom Drugog svjetskog rata. BBC je oduševljeno objavio da je to dokaz da je Djed Božićnjak došao iz Norveške.
Od tada, sva su se pisma Djedici morala adresirati u Norvešku!
Tako su prva pisma stigla Djedu Božićnjaku i Djedu Mrazu iz Norveške u Oslo. Glas se brzo proširio, a s godinama je sve više pošiljki dolazilo u Turistički ured Osla. Pisama je bilo toliko da ih ured više nije mogao obraditi pa je jedne godine čak 16.000 pisama ostalo neodgovoreno. Gradsko vijeće Osla je 18. prosinca 1989. donijelo sljedeću, jednoglasnu odluku:
"Koliko je Vijeće upoznato, norveški Djed Božićnjak mora biti rođen u Drøbaku. Dok se ne dokaže suprotno, to se smatra utvrđenom činjenicom."
Od onda je sasvim prirodno da Djed Božićnjak svu svoju poštu prima u svom rodnom gradu, naslovljenu na "Djed Bpžićnjak, 1440 Drøbak". Njegov poštanski ured je otvoren u Drøbaku 1990. godine i od tada se sva pisma Djedu Božićnjaku isporučuju u ovaj mali, fjordski gradić. Godišnje je to više od 15 000 pisama iz svih krajeva svijeta!
Drøbak - mjesto za doživjeti “starinski” Božić
Danas se Drøbak prepoznaje po blještavim ulicama, ukrasima Djeda Božićnjaka na zidovima kuća, tradicionalnoj božićnoj hrani i ugodnim niche trgovinama. Posebno je zabavna Kuća Božića – Tregaarden julehus. Ova velika žuta drvena kuća na trgu Drøbak puna je božićnog duha tijekom cijele godine, s malim vilenjacima, božićnim ukrasima, kuglicama i darovima izrađenim u "poznatoj radionici Djeda Mraza". Zapravo, Božićna kuća jedina je božićna kuća koja radi tijekom cijele godine u nordijskoj regiji i vrijedi je posjetiti, bilo u srpnju ili za Božić. Danas se ovdje nalazi i pošta Djeda Mraza. A za Evu Johansen, koja vodi Božićnu kuću, Božić je tradicija, a ne trend
"Mnogi ljudi dolaze posjetiti Božićni grad jer je tako lijep. Ovdje posjetitelji imaju osjećaj staromodnog Božića - čak i dalje pišemo sve račune rukom! Kad stojim iza pulta Božićne kućice i čujem posjetitelji pričaju o Božiću i uspomenama koje imaju, osjećam toplinu iznutra. Božićni duh ne može se prodati online; to je osjećaj," kaže Eva Johansen
Važnost božićnih pisama
Zašto bi Norveška trošila vrijeme i energiju na sva ta pisma iz cijelog svijeta?
Osim vrijednosti čuvanja zabavnih tradicija, slova su sama po sebi blago. Godine 2019. Muzeji u Akershusu - MiA - preuzeli su više od 2,5 tone božićne pošte u Drøbaku. Ova pisma, zajedno s poslovnom arhivom Božićne kuće, trenutno su na pregledu. Cilj projekta je organizirati, urediti i učiniti dostupnom ovu jedinstvenu arhivu, prikazujući značaj Božića i Djeda Mraza za djecu (i odrasle) diljem svijeta. Što su 13-godišnjaci priželjkivali prije 30 godina, a što danas? Želi li dijete iz Hrvatske nešto drugo od djeteta iz Norveške?
Božićne čestitke daju uvid u kulturne razlike, a istovremeno pokazuju zajedničko prihvaćanje ideje Djeda Mraza. Oni također odražavaju vrijeme u kojem živimo i kulturno su blago koje MIA sada istražuje i čuva.
(Članak preuzet s Visit greater Oslo)