Na norveškom se Božić kaže "jul", a ta riječ potječe od nordijskog "jól" (slavlje iz nordijske kulture).
Pucketanje vatre, hihot djece koja se igraju u snijegu i, naravno, ručno rađeni pokloni na brojnim malim i velikim božićnim sajmovima. Sve to je tipična atmosfera Božića u Norveškoj.
Jeste li znali da, zapravo, toliko volimo Božić da smo se nekoć pozdravljali govoreći da Božić treba trajati do Uskrsa? Ta Skandinavska uzrečica nastala je još u 18. stoljeću. Danas se više ne pozdravljamo tako, ali oni koji jednostavno ne žele vidjeti kraja Božiću to često koriste kao duhovitu poštapalicu. Ona odražava našu ljubav prema ovom blagdanu, svim svečanostima i dobroj hrani koju donosi!
Pripreme tijekom adventske sezone
Od kraja studenog se počnemo pripremati za blagdane i navikavati na duh Božića. Gradovi se ukrašavaju božićnim lampicama, figurama Djeda Božićnjaka i sobova, božićna drvca se kite, stavljaju se ukrašeni vijenci. Snijeg je sveprisutan element naše adventske sezone (i Uskrsa) pa u Norveškoj bijeli Božić možete doživjeti gotovo svugdje. Iako u Hrvatskoj možda nemate obilje snijega kao mi, činite čuda ukrašavanjem ulica! I mi volimo ukrase, pogotovo zato što je Norveška zimi tamna i hladna, pa nas svjetlost lampica i ukrasa uveseljava!
Kako u školi, tako i kod kuće, djeca na svoj način doprinose izradom božićnih ukrasa. Papirom, škarama i ljepilom stvaraju prekrasne i kreativne lance i figure kojima njihovi roditelji ukrašavaju domove.
Božićni sajmovi
Diljem Norveške, baš kao i u Hrvatskoj, organiziraju se lijepi božićni sajmovi prigodno osvijetljeni i puni veselja i radosti. Kupiti se može kuhano vino, slatkiši, proizvodi domaćih obrta poput vunenih proizvoda, selbu mittens rukavica ili suhomesnatih proizvoda koje možete kupiti sebi ili za božićni poklon.
Najzanimljiviji sajam je zasigurno Gingerbread Town u Bergenu, gdje škole, vrtići i pojedinci izrađuju medenjake u obliku kućica i zajedno stvaraju minijaturnu verziju Bergena.
Možete li vjerovati da je sve ovo napravljeno od medenjaka?
Sukobi oko odabira hrane i pića
Jedna od stvari koja obilježava blagdane, a s kojom bi se mnogi u Hrvatskoj mogli poistovjetiti, su brojne vrste božićnih kolačića. Tradicionalna norveška praksa je napraviti čak sedam vrsta kolačića, kao što su krumkake i serinakaker. No, rado izrađujemo i medenjake i druge slastice.
Najveća dilema norvežana je što poslužiti za Badnju večeru. Naime, tijekom blagdana sve se, kao i u Hrvatskoj, vrti oko izbora hrane i pića. Izbor je to koji vrlo lako može dovesti i do razmirica među Norvežanima.
Tradicionalno imamo tri izbora. Kao i u Hrvatskoj, neke obitelji pripremaju bakalar, ponekad u obliku lutefiska, sušene ribe koja se prvo natopi vodom, zatim se stavlja u lužinu, te ponovno nataplja vodom. Međutim, češća su dva mesna jela, ribbe od svinjskih rebara i pinnekjøtt od slanih ili dimljenih janjećih rebara.
Gozba tradicionalno nije potpuna bez norveškog Aquavita – alkoholnog pića sličnog rakiji koje se radi destilacijom krumpira i leži u hrastovim bačvama najmanje šest mjeseci. Osim samog krumpira, obvezni sastojci su sjemenke kima ili kopra.
No, razmirice tu ne prestaju. Velika rasprava vodi se i oko božićnog gaziranog soka. Svaka regija proizvodi svoje verzije za koje, naravno, kažu da su najbolje. Svake godine na repertoaru je nova rasprava te se u norveškim medijima ocjenjuje to gazirano slatko piće. Pokušajte, na primjer, Sørlands Julebrus ili Hansa Julebrus!
Naravno, svu tu hranu ne možemo pojesti bez dobrog pića. Norvežani najčešće rade kuhano vino po imenu gløgg - toplo i začinjeno piće od crnog vina ili, za one koji preferiraju bezalkoholnu verziju, soka. Divno je za ugodnu večer kod kuće ili za šetnju božićnim sajmom.
