Snøhettin trag u Hrvatskoj
Rijeka je 2020. nosila prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture. Tada je pokrenut međunarodni projekt “Sense of Play” financiran od strane bilateralnog fonda EEA i Norway Grants. Riječ je o suradnji norveškog arhitektonskog biroa Snøhetta Studio, Norwegian Centre for Design and Architecture (DOGA) i DeltaLab from Rijeka. Projekt je utemeljen na idejama inkluzivnog dizajna.
Jedan od rezultata suradnje je Snøhettina instalacija postavljena ispred Sveučilišnog kampusa u Rijeci, a povezuje stambeni prostor i specijaliziranu bolnicu za majke i djecu. “Sense of Play” inspiriran je dječjim crtežima i posvećen je veseloj kreativnosti i igri. Njegov položaj i dizajn omogućuju promicanje društvenih interakcija i povezivanje djece različitih sposobnosti, a time i podržavanje uključivanja.
Ove godine Snøhetta se vratila u Hrvatsku. Jedan od njezinih arhitekata, Hans Martin Halleraker, održao je predavanje na sajmu interijera InDizajn. U Snøhetti je radio na nizu projekata, uključujući Vladinu četvrt u Oslu, razne projekte na elektranama, Svalbard Global Seed Vault i mnoge druge.
“U Snøhetti vjerujemo da dobro osmišljen dizajn može pomoći da stvari budu učinkovitije, dobar dizajn može poboljšati dobrobit ljudi i učiniti naše živote ugodnijima” - objašnjava Halleraker.
Temeljno načelo inkluzivnog dizajna je da je dostupan svima, bez obzira na individualne fizičke sposobnosti. Uključivi dizajn uklanja isključenost koja često prati arhitektonski dizajn koji nije svjestan prihvaćanja skupina koje su tradicionalno isključene.
Norveška arhitektura: otvorena prema prirodi i ljudima
Načela inkluzivnog dizajna i nadopunjavanja arhitektonskih doktrina vrlo su vidljiva u nekim Snøhettinim djelima, kao na primjer Opera u Oslu. Riječ je o arhitektonskoj kreaciji koja je otvorena i dostupna svima. S jedne strane, njen izgledom poput sante leda predstavlja tipičnu norvešku arhitekturu koja crpi inspiraciju iz prirode i koegzistira s njom. S druge strane, dizajn utjelovljuje norveške vrijednosti otvorenosti i demokracije, koje podupiru inkluzivna načela dizajna.
Opera u Oslu predstavlja neke od temeljnih karakteristika norveškog dizajna. Osim što je inkluzivna i što se po njoj doslovce može hodati, stapa se s okolinom. Ostati u stalnom dijalogu s okolinom, uključujući i prirodu, još je jedno temeljno načelo norveške arhitekture.
Pogledajte na primjer The Plus - ekološki prihvatljivu tvornicu namještaja. Pogledajte kako se dobro asimilira sa šumom! Inkluzivni dizajni pristaju norveškim načelima raznolikosti i pravednosti i stoga ne čudi što Snøhetta nije jedina norveška tvrtka koja to uključuje u svoj dizajn. Također, ne čudi što se i drugi norveški proizvođači poput Vestre oslanjaju na njega stvarajući dizajn prilagođen korisniku.
Norveška arhitektura također je inspirirana prirodom, kao što je Under, podvodni restoran u južnoj Norveškoj. Ne samo da se stapa s morem, već je njegov dizajn jasno inspiriran ljepotom i divljinom mora.
Norveška voli svoje drvo. Pogledajte samo ovu staru najstariju 'stave' crkvu od pločica i modernu plenarnu dvoranu Sámi parlamenta.
Ako želite znati više o našoj vezi s drvetom i arhitekturi koja se temelji na korištenju drveta, pogledajte ove videe!
Vladin rad na inkluziji
I Norvešku i Hrvatsku čeka opsežan posao kako bi stvorile potpuno uključivo društvo. Međutim, posvećivanje resursa i energije za taj cilj putem arhitekture i dizajna može uvelike pomoći. Učiniti društvo pristupačnijim za sve, unatoč osobnim razlikama kao što su dob, etnička pripadnost, sposobnosti ili ekonomska situacija, ne samo da će doprinijeti opsežnom sudjelovanju u društvu i tržištu rada, nego će pomoći u uklanjanju predrasuda i straha koji otežavaju dijalog i prihvaćanje u našim društvima.
Norveška vlada je predana cilju da Norveška dizajnom postane uključiva do 2025. To je dio plana za sprječavanje diskriminacije i promicanja jednakosti, a koji znači da bi sav javni prijevoz i zgrade trebali slijediti načela inkluzivnog dizajna.
Evo, recimo, ovaj brod za razgledavanje Nærøyfjordena zapravo se temelji na inkluzivnom dizajnu.
Nadamo se da će norveški grad Bodø, jedna od europskih prijestolnica kulture 2024. godine, preuzeti riječku palicu i nastaviti s radom na inkluzivnom dizajnu.