U Zagrebu su 23. rujna 2025. potpisani Sporazumi o suradnji u provedbi Financijskih mehanizama Norveške i Europskog gospodarskog prostora (EGP) za razdoblje do 2028. godine. Sporazume su potpisali norveški veleposlanik Arne Sannes Bjørnstad te veleposlanica Islanda Helga Hauksdottir, dok je u ime Hrvatske potpis stavila ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman.
Potpisivanje sporazuma uslijedilo je godinu dana nakon što su Norveška, Island i Lihtenštajn sklopili okvirni dogovor s Europskom unijom o financijskom paketu vrijednom 3,268 milijardi eura, kojim se 15 zemalja članica pomažu u ostvarenju europskih kohezijskih ciljeva. Norveška osigurava oko 97 posto tih sredstava.
„U svijetu obilježenom neizvjesnostima poput rata u Ukrajini, klimatskih promjena i globalnih nestabilnosti, jasno je da su europske zemlje snažnije kada djelujemo zajedno, u solidarnosti, braneći zajedničke interese i vrijednosti. Hrvatska i Norveška već dugi niz godina rame uz rame rade na izgradnji snažnije Europe – konkurentnije, uključivije, zelenije, a time i tehnološki i gospodarski učinkovitije,“ - izjavio je veleposlanik Bjørnstad.
Dodao je kako se u novom financijskom razdoblju među zajedničke prioritete uključuje i otpornost.
U razdoblju do 2028. godine, Hrvatska će imati na raspolaganju 133,1 milijun eura za projekte koji pridonose zelenijoj, demokratičnijoj i otpornijoj Europi, što je povećanje od 30 milijuna eura u odnosu na prethodno razdoblje financiranja. Sredstva će biti raspoređena u pet programa, koji će se razvijati i provoditi u partnerstvu hrvatskih i norveških institucija.
„Norveška možda nije članica Europske unije, ali s Hrvatskom dijelimo iste vrijednosti i istu predanost miru, demokraciji i prosperitetu. Veselimo se nastavku suradnje i zajedničkom radu na jačoj Europi,“ naglasio je veleposlanik.
Jačanje suradnje i smanjenje razlika
Opći cilj Financijskih mehanizama je smanjenje gospodarskih i socijalnih razlika unutar Europskog gospodarskog prostora te jačanje bilateralnih odnosa s državama korisnicama. Ministrica Mikuš Žigman istaknula je kako ovo nije početak suradnje s donorima, nego nastavak jednog vrlo uspješnog partnerstva.
"Kroz dosadašnju suradnju smo imali priliku u nizu područja provesti niz važnih i vrijednih projekata vrijednih više od 100 milijuna eura", istaknula je ministrica.
Za jačanje bilateralne suradnje s Hrvatskom izdvojeno je približno 2,45 milijuna eura. Partnerstva će se dodatno razvijati tijekom provedbe programa, a u njima će sudjelovati četiri norveške vladine agencije i javne institucije specijalizirane za gospodarstvo, energiju, pravosuđe i obrazovanje. One će zajedno s hrvatskim partnerima raditi na razvoju i provedbi programa te jačanju veza između dviju zemalja. Ukupnu odgovornost za upravljanje programima imat će Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Jedna od novosti u ovom financijskom razdoblju su sredstva koja su posebno namijenjena za smanjenje utjecaja i posljedica rata u Ukrajini. U tu je svrhu na razini EU predviđeno ukupno 183 milijuna eura, od čega će Hrvatskoj pripasti oko 6,6 milijuna eura. Ta će sredstva biti korištena za podršku projektima koji odgovaraju na identificirane potrebe država korisnica, a provodit će se u okviru različitih programskih područja i fondova.
Iako nije dio Sporazuma o suradnji, važan segment norveškog doprinosa državama korisnicama u okviru Financijskim mehanizama je i podrška civilnom društvu. Fond za civilno društvo, u iznosu od 12 milijuna eura, namijenjen je jačanju demokratskih vrijednosti i zaštiti ljudskih prava. Njime upravlja neovisni upravitelj odabran na javnom pozivu, u Hrvatskoj je to Zaklada Slagalica, a sredstva su dodatak onima navedenima u Sporazuma o suradnji.
Sljedeći koraci
Prije nego što sredstva postanu dostupna hrvatskim korisnicima, izradit će se konceptualni dokumenti kojima će se detaljnije definirati sadržaj svakog programa. Sredstva će se moži koristiti do 2031. godine.
