Možda ste već čuli za Norveške grantove ili Norveške fondove, ili pak za EEA i Norway Grants - ali niste sigurni što su točno? Objasnit ćemo vam! U nastavku odgovaramo na najčešća pitanja.
Što su Norveški grantovi?
To su bespovratna sredstva koja Norveška, zajedno s Islandom i Lihtenštajnom, dodjeljuje putem Financijskih mehanizama Europskog gospodarskog prostora (EEA) i Norveškog financijskog mehanizma. Cilj ovih sredstava je smanjenje društvenih i ekonomskih nejednakosti u Europi te jačanje bilateralne suradnje između država donatora i država korisnica.
Jednostavnije, ali i neformalnije objašnjenje grantova je da su to sredstva nalik EU fondovima, samo iz Norveške.
Koja je razlika između financijskog mehanizma Norveške i mehanizma EGP-a?
Razlika između EGP (EEA) i Norveških financijskih mehanizama je u izvoru njihova financiranja i zemljama koje su korisnici sredstava.
Financijski mehanizam EGP-a zajednički financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška, s time da Norveška osigurava oko 96% sredstava, Island 3%, a Lihtenštajn 1%. Ovi grantovi namijenjeni su za 15 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, s ciljem smanjenja socijalnih i ekonomskih razlika te jačanja bilateralnih odnosa između donatorskih i korisničkih zemalja.
Norveški financijski mehanizam isključivo financira Norveška i dostupan je za 13 zemalja koje su se pridružile Europskoj uniji nakon 2004. godine. Grčka i Portugal nemaju ovaj mehanizam.
Koje vrijednosti promiču ova sredstva?
Norveška i bespovratna sredstva EGP-a temelje se na zajedničkim vrijednostima poput poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući prava manjina. Ravnopravnost spolova i digitalizacija integrirani su u sva programska područja i fondove.
Kako se određuju zemlje korisnice?
Bespovratna sredstva implementiraju se u 15 država članica EU-a čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 90% prosjeka EU-a. Hrvatska je, nakon pristupanja Europskoj uniji, postala jedna od zemalja korisnica ovih sredstava.
Koliko je programa dosad provedeno u Hrvatskoj?
Hrvatska je sudjelovala u tri programska razdoblja, pri čemu su pregovori za treće razdoblje (2021.–2028.) još uvijek u tijeku. Programsko razdoblje od 2014. do 2021. okončano je u travnju 2024., odnosno u travnju 2025. za bilateralne projekte.
Koliko je ukupno sredstava na raspolaganju?
U aktualnom financijskom razdoblju osigurano je ukupno 3,268 milijardi eura, pri čemu Norveška osigurava oko 97% tih sredstava. Od tog iznosa, 183 milijuna eura namijenjeno je mjerama za pomoć u rješavanju posljedica rata u Ukrajini.
Koliko sredstava dobiva Hrvatska?
Za Hrvatsku je u ovom razdoblju osigurano ukupno 133,4 milijuna eura, što je povećanje od 30 milijuna eura u odnosu na prethodno razdoblje.
Kako se raspoređuju ta sredstva?
Proces programiranja darovnica odvija se u dva koraka. Prvo, Norveška, Island i Lihtenštajn postižu dogovor s Europskom komisijom o ukupnom iznosu darovnica i prioritetnim područjima.
Nakon toga slijede bilateralni pregovori sa zemljama korisnicama, uključujući Hrvatsku, kako bi se dogovorili specifični programi, tijela odgovorna za njihovu provedbu, ciljevi i iznosi.
Tko je odgovoran za pregovore u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj je za pregovore i provedbu bespovratnih sredstava odgovorno Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koje djeluje kao nacionalna fokalna točka.
Koji će programi biti dostupni u Hrvatskoj?
Općenito, bespovratna sredstva dodjeljuju se kao odgovor na specifične potrebe svake države korisnice i sektore s potencijalom za suradnju s norveškim partnerima. Temelj za razradu programa je tzv. Plava knjiga u kojoj su popisani prioriteti i programska područja u narednom razdoblju. Hrvatska može predložiti program i aktivnosti u bilo kojem od područja navedenim u Plavoj knjizi.
Nakon dovršetka pregovora, u Zagrebu su 23. rujna 2025. potpisani Sporazumi o suradnji u provedbi Financijskih mehanizama Norveške i Europskog gospodarskog prostora (EGP) za razdoblje do 2028. godine. Time je službeno započelo novo razdoblje provedbe naših bespovratnih sredstava. U idućem programskom razdoblju, suradnja će se vršiti kroz programe za jačanje pravosuđa, poslovanja, zelene tranzicije, civilnog društva i lokalnog razvoja.
Fond za civilno društvo u Hrvatskoj
Od ovog programskog ciklusa, fiksna stopa od oko 10% bespovratnih sredstava dodjeljuje se za potporu civilnom društvu. U slučaju Hrvatske, to iznosi oko 12 milijuna eura. Upravitelji sredstava namijenjenih civilnom društvu moraju biti neovisne organizacije odgovorne za svakodnevno poslovanje fonda. Natječaj za njihov odabir okončan je početkom travnja 2025., a očekuje se da će upravitelji biti odabrani uskoro.
Kada će sredstva biti dostupna javnosti?
Dostupnost sredstava ovisi o završetku programiranja. Nakon potpisivanja sporazuma o suradnji, upravitelji programa razvijaju detalje programa, planove provedbe i javne pozive. Očekivano trajanje ovog postupka je najmanje godinu dana od potpisivanja Sporazuma o suradnji. To znači da je izgledno da će sredstva postati dostupna javnosti u rujnu 2026. godine.
