Geografija i teritorij: imamo i otok na Antarktici!
Norveška, službeno Kraljevina Norveška, nordijska je zemlja smještena na Skandinavskom poluotoku u sjevernoj Europi. Osim kopnenog dijela, obuhvaća i udaljene teritorije poput arktičkog otoka Jan Mayen, arhipelaga Svalbard, te Bouvet otoka na Subantarktiku, a polaže i pravo na dijelove Antarktike – da, dobro ste pročitali!
Ukupna površina Norveške iznosi 385.207 četvornih kilometara, a graniči sa Švedskom, Finskom i Rusijom. Poznata je po svojoj dramatičnoj obali, dubokim fjordovima i planinskom reljefu, s najvišim vrhom Galdhøpiggenom koji doseže 2.469 metara.
Stanovništvo: malo, ali raznoliko
Norveška ima jako puno prostora za oko 5,6 milijuna stanovnika, što je čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja Europe. Većina ljudi živi u gradovima poput Osla, Bergena i Trondheima, dok su unutrašnjost i sjever zemlje rijetko naseljeni zbog teže klime i reljefa.
Stanovnici Norveške žive dugo i kvalitetno – očekivani životni vijek iznosi oko 83 godine za žene i 80 godina za muškarce. Zvuči idilično, zar ne? Ali, kao i ostatak Europe, suočavamo se s izazovima starenja populacije i nižim prirodnim prirastom.
Zanimljivo je da više od 17 posto stanovništva čine imigranti i njihovi potomci. Najviše ih dolazi iz Poljske, Litve, Sirije, Pakistana, Iraka, Švedske i Somalije. Norveška je tako postala raznoliko i multikulturalno društvo, s jakim fokusom na integraciju. Zbog toga volimo za sebe reći da smo mozak kultura i identita!
Tu su i Sami, autohtoni narod s vlastitim jezikom, kulturom i tradicionalnim zanimanjima poput uzgoja sobova. Imaju svoj parlament (Sámediggi) i prava na obrazovanje na maternjem jeziku.
Zemlja fjordova, otoka i ponoćnog sunca
Slično kao Hrvatska s razvedenom jadranskom obalom, Norveška se može pohvaliti s više od 239.000 otoka – ali većina ih je nenaseljena. Najveći otok, ne računajući Svalbard, je Hinnøya na sjeveru zemlje, s površinom od oko 2.200 km².
Ti otoci, uz fjordove, netaknutu prirodu i ribarska sela, čine Norvešku idealnom destinacijom za sve ljubitelje aktivnog odmora i prirodnih čuda. Među najpoznatijima su Lofotski otoci, Vesterålen, Senja, te otoci uz obalu Bergena i Trøndelaga.
A tu je i prirodni fenomen koji mnoge ostavlja bez daha – ponoćno sunce! Zamislite da sjedite na plaži u ponoć, a sunce vam i dalje sja iznad horizonta. Ova pojava se događa unutar Arktičkog kruga – u Norveškoj je možete doživjeti od svibnja do srpnja, ovisno o širini. Najbolja mjesta za ovaj neobičan doživljaj su Tromsø, Nordkapp, Lofoti, te osobito Svalbard, gdje sunce ne zalazi čak četiri mjeseca.
Nordijski model
Norveška je među najbogatijim državama svijeta zahvaljujući kombinaciji snažnog tržišnog gospodarstva i mudre državne politike. Taj sustav poznat je kao "nordijski model", gdje slobodno tržište ide ruku pod ruku s visokom socijalnom zaštitom i odgovornim korištenjem prirodnih resursa.
Glavni pokretači gospodarstva su nafta i plin, industrija, pomorstvo i usluge. Norveška nije članica EU, ali aktivno sudjeluje u Europskom gospodarskom prostoru i doprinosi smanjenju ekonomskih razlika unutar Europe kroz EEA i Norway Grants – i da, dio tih sredstava dolazi i Hrvatskoj.
Vlada i politika
Norveška je parlamentarna monarhija s kraljem Haraldom V. na čelu države. Vlast je podijeljena na zakonodavnu (Storting), izvršnu (vlada) i sudsku granu. Zanimljivo, od 1961. nijedna stranka nije uspjela samostalno formirati većinsku vladu – rezultat su česte koalicije i manjinske vlade.
Trenutačno je na vlasti manjinska koalicija koju čine Laburistička stranka i Stranka centra, a premijer je Jonas Gahr Støre.
Norveški parlament Storting ima 169 zastupnika koji se biraju svake četiri godine. Predsjednik parlamenta je Masud Gharahkhani, član Laburističke stranke, ujedno i prvi predsjednik Stortinga rođen izvan Norveške – u Iranu. Njegovo imenovanje simbolizira otvorenost i inkluzivnost norveškog društva.
Među važnijim političkim strankama su: Radnička (Arbeiderpartiet), Konzervativna (Høyre), Stranka centra (Senterpartiet), Napredna (Fremskrittspartiet), te Zeleni, Socijalisti i Liberali.
Vlada ima 19 ministarstava i premijera, a od listopada 2023. ministarsku funkciju obnaša 10 žena i 9 muškaraca – gotovo savršen primjer rodne ravnoteže! Norveška tako prednjači kada je riječ o ravnopravnosti spolova u politici, što bi mnogi mogli uzeti kao inspiraciju.
Kratka povijest
Unija s Danskom (1380. – 1814.)
Od 1380. do 1814. godine Norveška je bila dio Kalmarske unije, a kasnije i Dansko-norveške unije. U tom periodu dijelila je monarha s Danskom, i to – budimo iskreni – više po danskim nego norveškim uvjetima. Danci su vodili glavnu riječ, dok su Norvežani držali more, fjordove i dobar smisao za preživljavanje u planinama. Bilo je to doba kulturne i administrativne integracije, što je lijep način za kazati da su sve važne odluke stizale iz Kopenhagena.
Unija sa Švedskom (1814. – 1905.)
Nakon Napoleonovih ratova, Norveška je, gotovo kao neka skandinavska valuta, ustupljena Švedskoj Kielskim ugovorom. Dana 17. svibnja 1814. potpisan je Ustav Norveške u Eidsvollu, kojim je Norveška proglašena neovisnim kraljevstvom, čime su pokušali izbjeći predaju Švedskoj. Došlo je do kratkog, gotovo simboličnog rata 1814. godine, u kojem su obje strane više pokazale volju nego vojnu silu. Taj je sukob, koji je trajao 20 dana, poznat i kao "rat mačaka". Bio je to rat koji je trajao taman toliko da se upiše u udžbenike – i zaboravi do daljnjega.
Tako je započela personalna unija sa Švedskom. Obje zemlje su imale istog kralja, ali su, kao i svaki par u zajedničkom stanu, zadržale stvari u odvojenim ladicama.
Usput rečeno, ustav iz 1814. je i danas na snazi i drugi je najstariji pisani ustav na svijetu koji se još uvijek koristi! Dan ustava Norvežani slave kao svoj nacionalni dan.
Neovisnost i moderna državnost (1905. – danas)
Dana 7. lipnja 1905. Norveška je odlučila: dosta je bilo! Proglasila je neovisnost, a narod je na referendumu potvrdio želju za vlastitom monarhijom. Budući da nije imala svojeg kralja pri ruci, "posudila" ga je iz Danske – princ Carl stigao je s osmijehom i novim imenom: Haakon VII. Tako je počelo moderno poglavlje norveške državnosti.
Od tada do danas, Norveška je izgradila snažan identitet, stabilne političke institucije i društvo koje – bez preuveličavanja – mnogi smatraju jednim od najuređenijih na svijetu. I sve to s jako malo ratova i jako puno fjordova.