Norvešku je oduvijek pokretala priroda, posebno more. Imamo drugu najdužu obalu na svijetu nakon Kanade, s duljinom od 100 915 km uključujući sve otoke. Nije ni čudo što su se Norvežani stoljećima oslanjali na ribarstvo i pomorstvo, zajedno s poljoprivredom, za svoj život. Isto vrijedi i za današnju Norvešku, koja je postala globalni lider u pomorskim industrijama. To uključuje rješenja za korištenje enrgije vjetra na moru, zeleno pomorstvo te održivo ribarstvo i akvakulturu.
Inovacija nam je u krvi
Jeste li znali da pomorska industrija čini oko 70% prihoda norveškog izvoza, ne računajući naftu i plin?
Danas je norveška brodska flota šesta po veličini na svijetu. Norveška je također vodeći svjetski proizvođač specijaliziranih plovila i pomorske opreme. Posebno smo vješti u razvoju električnih i hibridnih plovila, a pioniri smo u korištenju novih brodskih goriva poput vodika, metanola i amonijaka.
Osim toga, Norvežani su pioniri održivosti. Danas je Norveška na sedmom mjestu u svijetu po napretku prema postizanju ciljeva održivog razvoja. Zaštita oceanskog okoliša visoko je na dnevnom redu Norveške, a vlada koordinira korištenje mora u oceanskoj industriji dok postavlja stroge standarde za održive aktivnosti.
Od nafte do vjetra: Norveški prijelaz u budućnost obnovljive energije
Norveška je svoju energetsku priču započela 1969. godine otkrićem naftnog polja Ekofisk. Taj trenutak označio je početak snažnog razvoja naftne industrije, koja je desetljećima bila temelj norveškog gospodarstva. Danas, stručnjaci iz te industrije prenose svoje znanje i iskustvo u novi smjer – energiju vjetra na moru.
Ovaj prijelaz nije slučajan. Tehnologija i inženjering potrebni za razvoj vjetroelektrana na moru više nalikuju znanjima iz naftne industrije nego onima iz kopnenih vjetroparkova. Rad u teškim morskim uvjetima, konstrukcija u dubokim vodama i upravljanje velikim offshore strukturama zajedničke su značajke ovih dvaju sektora.
Pioniri plutajućih pučinskih vjetroelektrana
Jedan od najsnažnijih primjera ove transformacije je projekt Dogger Bank u Velikoj Britaniji – najveća pučinska vjetroelektrana na svijetu, čija se izgradnja očekuje do 2026. godine. Norveška energetska kompanija Equinor, u partnerstvu s drugim tvrtkama, predvodi ovaj projekt koji će proizvoditi dovoljno električne energije za više od 6 milijuna britanskih kućanstava.
Globalna industrija plutajućih vjetroelektrana na moru (FOW) započela je upravo u Norveškoj. Još 2009. godine, na otoku Karmøy, norveški energetski div Equinor postavio je prvu plutajuću vjetroturbinu na svijetu– Hywind Demo. Uspješno je radila osam godina u surovim vremenskim uvjetima, dokazavši otpornost i učinkovitost tehnologije.
Na temelju tog iskustva nastao je Hywind Scotland – prva komercijalna plutajuća vjetroelektrana, u pogonu od 2017. godine. Projekt je smanjio troškove za čak 70% u odnosu na prototip, a danas proizvodi gotovo polovicu svjetskog plutajućeg kapaciteta vjetra na moru. Hywind Tampen, najnovija plutajuća vjetroelektrana, prva je na svijetu izgrađena isključivo za napajanje naftnih i plinskih postrojenja na moru. Time se simbolično zatvara krug – tehnologija koja je proizašla iz iskustava nafte i plina sada ih napaja obnovljivom energijom.
Srce ove tehnološke revolucije nalazi se u Karmøyu, u norveškom Centru za ispitivanje morske energije (METCentre). Osnovan 2009. godine, METCentre je danas globalni lider u testiranju plutajućih vjetroelektrana i drugih morskih obnovljivih izvora energije. Njihovo djelovanje ne obuhvaća samo tehnologiju, već i cijeli proces razvoja – od planiranja, logistike i prijevoza do instalacije i procjene utjecaja na okoliš.
Iza uspjeha METCentra stoji snažna znanstveno-istraživačka mreža: NTNU, SINTEF i Sveučilište u Bergenu. Njihova suradnja stvara temelj za inovacije koje Norvešku pozicioniraju kao predvodnicu zelene tranzicije – iskustvo i znanje koje mogu biti inspiracija i partner hrvatskim naporima u razvoju vlastitih morskih obnovljivih izvora energije.
A gdje je tu Hrvatska?
S više od 6.000 km obale i 1.200 otoka, Hrvatska ima ogroman neiskorišteni potencijal za razvoj pučinskih vjetroelektrana, uključujući i plutajuće tehnologije koje bi omogućile postavljanje turbina na dubokim dijelovima Jadrana, izvan vidokruga obale. Iako još nemamo konkretne projekte plutajućih vjetroelektrana, norveški know-how i postojeći partnerstva kroz bespovratna sredstva EGP-a i Norveške mogu poslužiti kao temelj za razvoj sličnih inicijativa u Hrvatskoj.