Trajekti već stoljećima prevoze putnike na kratkim udaljenostima, iako sporim tempom. Kada su motorizirani brodovi zamijenili plovila na ljudski pogon, putnici su mnogo brže stizali na odredište. To je promijenilo živote ljudi – proširile su im se mogućnosti za posao, obrazovanje i društveni život. Kako nekoć, tako i danas, brodovi i trajekti su mostovi koji povezuju brojne otoke u Norveškoj i Hrvatskoj s kopnom.
No, naš je planet platio visoku cijenu za ovu učinkovitost. Brzi trajekti na dizelski pogon jedni su od najvećih zagađivača među prijevoznim sredstvima i Norveške tvrtke su odlučne to promijeniti.
Prvaci na svjetskoj razini
Norveška se može pohvaliti s dva globalna pionira: MS Ampere, prvi potpuno električni trajekt na svijetu, i MS Medstraum, prvi električni brzi trajekt. Ampere je nagrađen prestižnim međunarodnim nagradama poput Seatrade Clean Shipping Award i Ship Efficiency Award, dok je Medstraum 2022. proglašen brodom godine. Njegov utjecaj nije samo simboličan – godišnje smanjuje emisije za oko 1.500 tona CO₂.
Na najprometnijoj norveškoj trajektnoj ruti kroz Oslofjord, tvrtka Bastø Fosen upravlja najvećim električnim trajektom na svijetu, čime potvrđuje da je masovni prijevoz moguće elektrificirati i na zahtjevnim linijama.
Autonomna i pametna plovila
Norveška ide i korak dalje – u smjeru autonomne električne mobilnosti. Tvrtka Hyke proizvodi male gradske trajekte koji se samostalno kreću, napajaju putem solarnih panela i automatski pune. Ovi brodovi već su prepoznati globalno – uvršteni su na listu “Najboljih izuma 2022.” prema magazinu Time.
Slično tome, Zeabuz razvija rješenja autonomong urbanog prijevoza. Autonomni trajekti mogu dopuniti postojeću infrastrukturu javnog prijevoza i smanjiti prepreke za kretanje pješice ili biciklom. Zeabuz je izdvojeno poduzeće Norveškog sveučilišta za znanost i tehnologiju (NTNU), koje je ujedno dom jednog od najnaprednijih istraživačkih ekosustava u svijetu za autonomni i električni pomorski prijevoz.
Digitalna transformacija dodatno povećava “IQ” norveških plovila: pametni brodovi nude daljinsko upravljanje, praćenje u stvarnom vremenu, ažuriranja softvera i sigurnosne sustave poput geo-fencinga.
A što Hrvatska može dobiti?
Hrvatska, s obalom dugom više od 6.000 kilometara i mnoštvom trajektnih linija, ima idealne uvjete za uvođenje električnih i hibridnih brodova. Promet između kopna i otoka stvara prilike za testiranje i širu primjenu eko-inovacija u pomorskom prometu.
Već postoje pojedini pilot projekti, no za veći iskorak potrebna je strateška suradnja s državama, koje nude i financijsku i stručnu potporu kroz mehanizme poput EEA i Norveških fondova. Elektrifikacija flote mogla bi znatno smanjiti emisije, povećati energetsku učinkovitost i osigurati zeleniji turizam – jednu od ključnih gospodarskih grana Hrvatske.
Ako Norveška može elektrificirati fjordove, može i Hrvatska – svoje more.