Uzgoj ribe u kontroliranim uvjetima, poznat kao akvakultura, sve više dobiva na važnosti u globalnoj borbi protiv gladi i osiguravanju održivih izvora hrane. Norveška, s bogatom pomorskom tradicijom i naprednom tehnologijom, postala je svjetski lider u ovom sektoru.
Hrvatska, s dugom obalom i povoljnim uvjetima za uzgoj morskih organizama, ima potencijal za razvoj vlastite akvakulturne industrije.
Zajedno ove dvije zemlje imaju potencijal razviti ne samo partnerstvo koje će unaprijediti lokalna gospodarstva, nego pomoći rješiti i globalne probleme.
Akvakultura u Norveškoj
Imamo bogatu povijest i znanje u korištenju morskih resursa, a akvakultura – uzgoj ribe i morskih organizama – postala je jedan od stupova gospodarstva. Norveška akvakulturna industrija uspijeva zahvaljujući spektakularnom prirodnom krajoliku Norveške. Hladne i bistre vode norveških fjordova pružaju idealne uvjete za uzgoj ribe. Zahvaljujući vrhunskim prirodnim uvjetima, ali i snažnoj znanstvenoj i tehnološkoj podršci, Norveška je danas među deset najvećih akvakulturnih sila svijeta.
Iako akvakultura može imati velik utjecaj na okoliš, norveška tehnologija omogućuje održivu proizvodnju ribe uz manji okolišni otisak. Riba i drugi plodovi mora među najvažnijim su izvorima životinjskih proteina, masti i omega-3 masnih kiselina – svih hranjivih tvari koje su od presudne važnosti za zdravlje. Osim toga, akvakultura ima znatno manji ugljični otisak od mnogih vrsta proizvodnje mesa.
Znanje o oceanima i resursima i dalje će biti od presudne važnosti za buduće generacije. Moramo uspostaviti kvalitetne sustave za korištenje tih resursa kako bi se plava ekonomija mogla održivo razvijati. To znači raditi na visokim ekološkim standardima koji se provode i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.
Kako smo postali lideri u akvakulturi?
Prvi uzgojeni losos u norveškim morskim kavezima pojavio se još 1970-ih. Od tada, zahvaljujući ulaganju u znanost, tehnologiju i stroge ekološke standarde, Norveška je razvila sofisticiranu industriju temeljenu na načelima održivosti.
Norveški uzgajivači koriste znanja iz etologije (znanosti o ponašanju životinja), biologije mora i inženjerstva kako bi osigurali zdravlje ribe i očuvali okoliš. Farme su smještene u otvorenim morima i fjordovima s hladnom i čistom vodom, daleko od prometnih pomorskih putova. Svaki uzgoj mora imati dozvolu, poštovati precizne kriterije, uključujući prostor za plivanje (najmanje 97,5 % vode u odnosu na 2,5 % ribe) te obavezne pauze između ciklusa uzgoja kako bi se priroda mogla obnoviti.
Tehnološka rješenja i borba protiv izazova
Akvakultura nije bez izazova – među najvažnijima su zagađenje okoliša (npr. ostaci hrane i fekalije) te borba protiv morskih parazita poput morske uši. No upravo na tim problemima Norvežani pokazuju svoju snagu: ulažu u istraživanje i razvoj, koriste naprednu tehnologiju za nadzor okoliša, razvijaju cjepiva i inovativne sustave za obranu od nametnika. Digitalna rješenja i automatizacija danas omogućuju stalni nadzor dobrobiti riba i optimizaciju proizvodnje uz minimalan utjecaj na prirodu.
Norveška i Hrvatska – prostor za suradnju
Suradnja između Norveške i Hrvatske u području akvakulture već postoji, a dodatni poticaj daju i naša bespovratna sredstva EEA i Norway Grants – financijski mehanizmi koji omogućuju partnerstva i projekte između zemalja članica EU i Norveške. U okviru tih programa hrvatski istraživači, institucije i poduzetnici mogu učiti iz norveškog iskustva i surađivati na projektima vezanim uz održivi razvoj, zaštitu okoliša i modernizaciju ribarstva. Do sada su institucije iz Norveške, poput Nofime, SINTEF-a i Arktičkog sveučilišta surađivali s hrvatskim partnerima na razvoju preduvjeta za održivo gospodarenje nusproizvodima akvakulture i ribarstva i na održivoj akvakultri. Prostora za suradnju ima još mnogo, a Norveška može pomoći Hrvatskoj u brojnim aspektima:
- Razvoj tehnologije za uzgoj ribe na moru i na kopnu
- Upravljanje okolišem i kontrola kvalitete vode
- Edukacija i prijenos znanja iz područja biologije mora i akvakulture
- Digitalna rješenja za praćenje zdravlja ribe i optimizaciju proizvodnje
- Inovativna rješenja za riblju prehranu u uvjetima nestašice ribljeg brašna i ulja
Zaključak
Norveški model akvakulture pokazuje kako se uz odgovornu politiku, ulaganja u znanje i poštovanje prirode može razviti uspješna i održiva industrija. Hrvatska, sa svojim dugim obalnim pojasom i bogatom ribarskom tradicijom, ima potencijal za razvoj vlastite akvakulturne priče – i to u suradnji s Norveškom. U svijetu sve većih prehrambenih izazova, riba iz održivog uzgoja mogla bi igrati ključnu ulogu, a znanje i iskustvo Norveške predstavljaju vrijedan resurs na tom putu.