Možda ste već čuli za Norveške grantove ili Norveške fondove, ili pak za EEA i Norway Grants - ali niste sigurni što su točno? Objasnit ćemo vam! U nastavku odgovaramo na najčešća pitanja.
Što su Norveški grantovi?
To su bespovratna sredstva koja Norveška, zajedno s Islandom i Lihtenštajnom, dodjeljuje putem Financijskih mehanizama Europskog gospodarskog prostora (EEA) i Norveškog financijskog mehanizma. Cilj ovih sredstava je smanjenje društvenih i ekonomskih nejednakosti u Europi te jačanje bilateralne suradnje između država donatora i država korisnica.
Jednostavnije, ali i neformalnije objašnjenje grantova je da su to sredstva nalik EU fondovima, samo iz Norveške.
Koja je razlika između financijskog mehanizma Norveške i mehanizma EGP-a?
Razlika između EGP (EEA) i Norveških financijskih mehanizama je u izvoru njihova financiranja i zemljama koje su korisnici sredstava.
Financijski mehanizam EGP-a zajednički financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška, s time da Norveška osigurava oko 96% sredstava, Island 3%, a Lihtenštajn 1%. Ovi grantovi namijenjeni su za 15 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, s ciljem smanjenja socijalnih i ekonomskih razlika te jačanja bilateralnih odnosa između donatorskih i korisničkih zemalja.
Norveški financijski mehanizam isključivo financira Norveška i dostupan je za 13 zemalja koje su se pridružile Europskoj uniji nakon 2004. godine. Grčka i Portugal nemaju ovaj mehanizam.
Koje vrijednosti promiču ova sredstva?
Norveška i bespovratna sredstva EGP-a temelje se na zajedničkim vrijednostima poput poštivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava, uključujući prava manjina. Ravnopravnost spolova i digitalizacija integrirani su u sva programska područja i fondove.
Kako se određuju zemlje korisnice?
Bespovratna sredstva implementiraju se u 15 država članica EU-a čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 90% prosjeka EU-a. Hrvatska je, nakon pristupanja Europskoj uniji, postala jedna od zemalja korisnica ovih sredstava.
Koliko je programa dosad provedeno u Hrvatskoj?
Hrvatska je sudjelovala u tri programska razdoblja, pri čemu su pregovori za treće razdoblje (2021.–2028.) još uvijek u tijeku. Programsko razdoblje od 2014. do 2021. okončano je u travnju 2024., odnosno u travnju 2025. za bilateralne projekte.
Koliko je ukupno sredstava na raspolaganju?
U aktualnom financijskom razdoblju osigurano je ukupno 3,268 milijardi eura, pri čemu Norveška osigurava oko 97% tih sredstava. Od tog iznosa, 183 milijuna eura namijenjeno je mjerama za pomoć u rješavanju posljedica rata u Ukrajini.
Koliko sredstava dobiva Hrvatska?
Za Hrvatsku je u ovom razdoblju osigurano ukupno 133,4 milijuna eura, što je povećanje od 30 milijuna eura u odnosu na prethodno razdoblje.
Kako se raspoređuju ta sredstva?
Proces programiranja darovnica odvija se u dva koraka. Prvo, Norveška, Island i Lihtenštajn postižu dogovor s Europskom komisijom o ukupnom iznosu darovnica i prioritetnim područjima.
Nakon toga slijede bilateralni pregovori sa zemljama korisnicama, uključujući Hrvatsku, kako bi se dogovorili specifični programi, tijela odgovorna za njihovu provedbu, ciljevi i iznosi.
Tko je odgovoran za pregovore u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj je za pregovore i provedbu bespovratnih sredstava odgovorno Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, koje djeluje kao nacionalna fokalna točka.
Koji će programi biti dostupni u Hrvatskoj?
Općenito, bespovratna sredstva dodjeljuju se kao odgovor na specifične potrebe svake države korisnice i sektore s potencijalom za suradnju s norveškim partnerima. Temelj za razradu programa je tzv. Plava knjiga u kojoj su popisani prioriteti i programska područja u narednom razdoblju. Hrvatska može predložiti program i aktivnosti u bilo kojem od područja navedenim u Plavoj knjizi.
Fond za civilno društvo u Hrvatskoj
Od ovog programskog ciklusa, fiksna stopa od oko 10% bespovratnih sredstava dodjeljuje se za potporu civilnom društvu. U slučaju Hrvatske, to iznosi oko 12 milijuna eura. Upravitelji sredstava namijenjenih civilnom društvu moraju biti neovisne organizacije odgovorne za svakodnevno poslovanje fonda. U Hrvatskoj je, po okončanju natječaja, upravljanje tim sredstvima povjereno konzorciju koji predvodi Zaklada Slagalica, u partnerstvu sa Zakladom Solidarna i udrugom SMART. Njihova je uloga ključna za učinkovitu distribuciju sredstava, usklađenu s lokalnim potrebama i uz osiguranje maksimalne transparentnosti provedbe.
Kada će sredstva biti dostupna javnosti?
Dostupnost sredstava ovisi o završetku pregovora i dogovoru donatora o iznosima i sadržaju pojedinih programa. Nakon potpisivanja sporazuma o suradnji, upravitelji programa razvijaju detalje programa, planove provedbe i javne pozive.
Tek nakon toga sredstva postaju dostupna javnosti. Zajednički je interes svih strana da se ovi procesi okončaju što je prije moguće.
