Uskrs u Norveškoj: Skijanje, naranče, zagonetke i krimići

Norveška je jedna od rijetkih zemalja koja obiluje slobodnim danima uoči Uskrsa. Veliki četvrtak, Veliki petak i Uskrsni ponedjeljak smatraju se državnim praznicima, i tada su trgovine zatvorene. Također, škole ne rade od petka prije Uskrsa do utorka nakon Uskrsnog ponedjeljka. Stoga je prilično uobičajeno, posebno za obitelji s djecom, uzeti odmor za vrijeme Uskrsa. Kako Norveška postaje sve više sekularna zemlja, vjerske tradicije tijekom Uskrsa postale su manje uobičajene. Međutim, neki Norvežani još uvijek poštuju kršćanske običaje. 

Uskrs je obično kraj sezone skijanja. Fotografija: Ernst Furuhatt - www.nordnorge.com

Sunčani zid = sveto mjesto   

Za mnoge Norvežane Uskrs se vrti oko aktivnosti na otvorenom. Čak 600.000 Norvežana posjeduje kolibe, a još ih više ima pristup kućicama u vlasništvu obitelji ili prijatelja. Iako nisu sve u planinama, mnoge jesu, a odlazak u kolibe uskršnja je tradicija za mnoge Norvežane. Uskrs se često smatra krajem sezone skijanja i snijega te je tada u skijalištima vrhunac sezone s mnogo događanja i puno ljudi. 

Uskrs na Narvikfjellet, gdje se skija u urbanom ozračju. Photo: Narvikfjellet

Norveška je hladna i mračna tijekom zime. Uskrs je, međutim, često blaži i puno svjetliji. Za mnoge je uživanje u piću na suncu izvan kolibe nakon dana provedenog na skijanju veći doživljaj od samog skijanja. “Solveggen” u doslovnom prijevodu “sunčani zid”, označava zid okrenut prema suncu, koji je tih dana gotovo sveto mjesto za Norvežane.

Općenito, kombinacija sunca i zimskih sportova čini Uskrs vrlo popularnim za mnoge. Ako ste dovoljno sretni da putujete u norveške planine za vrijeme Uskrsa, morate biti oprezni. Kombinacija velike geografske širine i refleksije od snijega čini sunce vrlo snažnim i lako je izgorjeti. Krema za sunčanje je neophodna, iako je za hrvatske pojmove hladno, iako Norvežani i temperaturu od 10 stupnjeva smatraju vrućom. 

Žuta hrana 

Žuta (ili narančasta?) je uvelike boja praznika. Norvežani svakog Uskrsa pojedu 20 tona naranči, što je u prosjeku deset puta više nego ostatak godine. Bezalkoholno piće Solo, s okusom naranče, također je dio Uskrsa.

Tvrtka koja stoji iza ovog tradicionalnog napitka izjavila je za norvešku web-stranicu godt.no da 20 posto njihove ukupne prodaje Solo otpada na Uskrs. Kvikk Lunsj, čokolada za mnoge sinonim za skijaška putovanja, također se smatra uskršnom tradicijom.

Tipični Uskršnji zalogaji. Photo: Fredrik Ahlsen - Maverix Media

Uskrsna janjetina

Za razliku od Hrvata, Norvežani nemaju dugu tradiciju konzumiranja janjetine za Uskrs. Tradicionalnija su jela poput fårikåla u jesen i sušenog pinnekjøtta za Božić, povezana sa sezonom klanja.

Prije nego što su zamrzivači postali uobičajeni 1970-ih, svježe meso se nije moglo dugo čuvati, pa ni janjetina za Uskrs nije bila uobičajena.

Međutim, nakon Černobilske nesreće 1986. godine, prodaja janjetine naglo je pala zbog straha od kontaminacije. Kako bi potaknuli potrošnju, norveške vlasti pokrenule su kampanju promovirajući janjetinu kao uskršnju tradiciju, oslanjajući se na njezino biblijsko značenje. Tako je janjetina postala popularna među Norvežanima i tijekom Uskrsa.

Tijekom Uskrsa vježbamo i mozak!  

Sva je ta hrana dobra za tijelo, ali trebamo misliti i na mozak! Kvizovi i zagonetke su tako dio zabave tijekom Uskrsa u Norveškoj. Novine često donose dodatke sa zagonetkama za cijelu obitelj. U knjižarama, trgovinama mješovitom robom i na benzinskim postajama prodaju se posebne knjige “Uskršnji kviz”.

Na TV-u postoji poseban program pod nazivom “Påskenøtter”, što se prevodi kao “Uskršnji orasi”, a označavaju igru na “orah”, odnosno pitanje ili zagonetku koju je teško odgonetnuti. Na radiju je tijekom Uskrsa vrlo popularna emisija "Uskrsni labirint", gdje pozivatelji pokušavaju odgovoriti na pitanja i zagonetke kako bi pronašli sljedeće "odredište" za labirint. Ova tradicija se prenosi na mlađe, pa mnogi pripremaju labirint za djecu koja moraju rješavati zagonetke ako žele pronaći uskršnja jaja punjena slatkišima. 

Vrlo posebna norveška tradicija je ono što je poznato kao "uskršnji zločin". To se odnosi na tradiciju čitanja kriminalističkih romana i gledanja kriminalističkih serija na TV-u. Izdavači u Norveškoj uvijek objavljuju puno kriminalističkih romana neposredno prije Uskrsa, a TV kanali često imaju serijale označene kao ovogodišnji “Uskrsni zločin”. Na kutijama mlijeka nalaze se male zagonetke koje oponašaju "krimiće", često s duhovitim temama kao što je krava koja nešto krade. Tradicija “Uskrsnog zločina” seže čak u 1923. godinu.