Zamislite šetnju prometnim gradskim središtem ispunjenim automobilima, brbljanjem prolaznika i neprekidne buke teških građevinskih strojeva. Sada zamislite sve to bez buke — to je suvremeni Oslo.
Za lokalno stanovništvo i građevinare smanjenje buke je pozitivna nuspojava plana da se gradski građevinski projekti oslobode štetnih emisija. Ova je mjera, prva takve vrste u svijetu, za cilj imala u potpunosti smanjiti štetne emisije s gradilišta do 2025. godine. Norveška prijestolnica, poznata po svojim ekološkim inicijativama, postavlja tako globalni primjer transformirajući bučna i zagađujuća gradilišta u mirna središta inovacija.
Prema Guardianu, ambiciozni pothvat Osla za tihu gradnju s niskim emisijama ne koristi samo lokalnom stanovništvu, već i otvara put gradovima diljem svijeta.
Tiši strojevi, zadovoljniji susjedi
Tafseer Ali, građevinski radnik u Oslu, više ne mora glasnije pričati zbog buke strojeva. Zahvaljujući tihim, električnim bagerima i utovarivačima, njegovo radno mjesto je iznenađujuće tiho.
“Kad je manje buke, dobivamo manje pritužbi,” objašnjava za Guardian.
Ova promjena odražava jedinstvenu politiku Osla kojom su gradilišta poticana na korištenje strojeva bez fosilnih goriva.
S obzirom da je Norveška, već poznata kao svjetski lider u korištenju električnih automobila, nije iznenađujuće da sada prednjači i u zelenim inovacijama u građevini. Promjena je opipljiva: do 2023. godine, 98% gradilišta u Oslu bilo je bez fosilnih goriva. Iako su biogoriva u početku pokretala tri četvrtine strojeva, električne su alternative dobile zamah, udvostručivši svoj udio u samo dvije godine. Ovi električni strojevi nisu samo tiši, već i bez emisija, što je u skladu s ciljem Osla da se bori protiv onečišćenja zraka u urbanim sredinama.

Lokalne politike s globalnim utjecajem
Politike Osla potaknule su napredak u razvoju električnih građevinskih strojeva. Primjena takvih strojeva na sve većem broju gradilišta potaknula je proizvođače na inovacije, donoseći na tržište nove verzije i prilagođene strojeve. Ovaj efekt prelijevanja proteže se izvan Norveške pa i gradovi poput Stockholma i regije u Nizozemskoj također prihvaćaju električne strojeve.
Osim tehnoloških inovacija, ove politike imaju i šire društvene koristi. Tiša gradilišta omogućuju bolje radne uvjete za građevinare i dopuštaju izvođenje radova s većom fleksibilnošću, čak i u osjetljivim područjima poput škola ili vrtića, smanjujući ometanja.
Međutim, tranzicija na električne i zelene strojeve nije bez izazova. Kritičari tvrde da su električni strojevi još uvijek skupi te da troškove razvoja nepravedno snosi nekoliko naprednih zemalja. Na primjer, strojevi na baterije mogu koštati dvostruko više od dizelskih alternativa. Ipak, zagovornici poput Tore Leifland iz Volvo Construction Equipment ističu da operativna ušteda na gorivu i dobrobiti za zajednicu nadoknađuju ove početne troškove.
Zajednički zeleni ciljevi
Oslo prednjači u elektrifikaciji gradnje, ali i Hrvatska dijeli Norvešku viziju za zelenom budućnosti. Hrvatska je prihvatila obnovljive izvore energije, s hidroenergijom, geotermom i solarnom energijom u usponu, te poduzima korake prema zelenom urbanom planiranju. Partnerstvo Hrvatske i Norveške kroz EEA Norway Grants, dodatno je ojačalo te napore. Tijekom nedavno završenog razdoblja ovih bespovratnih sredstava, provedeni su značajni projekti, uključujući one koji se temelje na obnovljivim izvorima.
Osim toga, pomogli smo izgradnji trening-centra za zgrade gotovo nulte energije na Energetskom institutu Hrvoje Požar, postavljajući tako nove standarde u održivoj arhitekturi. Ostale inicijative bile su usmjerene na zeleniju proizvodnju, poboljšavajući i okoliš i gospodarske rezultate.
Hoće li i drugi urbani centri, uključujući one u Hrvatskoj, iskoristiti priliku da predvode slične transformacije? Vrijeme će pokazati, ali potražnja za čistijom, tišom gradnjom ovdje je da ostane.