Dok se gradovi diljem Europe suočavaju sa sve većim pritiscima klimatskih promjena, prometnih gužvi, onečišćenja zraka i rastućih zahtjeva za urbanom infrastrukturom, održiva mobilnost postaje jedno od ključnih pitanja njihova razvoja. Upravo je to tema panel-rasprave „Od vizije do djelovanja: Održiva mobilnost za klimatski otporne gradove”, koju je organizirala Akademija za politički razvoj uz potporu Veleposlanstva Norveške u Hrvatskoj.
Panel je moderirao Gordan Lampaš iz organizacije ODRAZ, a sudjelovali su Lars Lund Godbolt, viši savjetnik Norveške udruge za električna vozila, Hana Goreta, voditeljica Odjela za javni prijevoz i održivu urbanu mobilnost Grada Zagreba, te Lidija Pavić-Rogošić, direktorica ODRAZ-a i članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.
Tema rasprave su izazovi mobilnosti s kojima se suočavaju Zagreb i drugi europski gradovi, a upravo su norveška iskustva i inovativna rješenja poslužila kao inspirativan primjer kako se ambiciozni klimatski ciljevi mogu pretvoriti u konkretne rezultate. Osim toga, Norveška već godinama kroz EEA & Norway Grants podupire projekte usmjerene na zaštitu okoliša, klimatske mjere, obnovljive izvore energije, održivi razvoj i jačanje lokalnih zajednica, pridonoseći stvaranju zelenije i otpornije budućnosti za hrvatske gradove i općine.
Norveška zelena tranzicija: od političke vizije do mjerljivih rezultata
Norveška se danas smatra jednim od svjetskih predvodnika u području održivog prometa. Lars Lund Godbolt predstavio je izvanredan put zemlje prema elektrifikaciji prometa, istaknuvši da su gotovo svi novi osobni automobili koji se danas prodaju u Norveškoj potpuno električni.
„U Norveškoj već desetljećima primjenjujemo načelo da onečišćivač plaća. Fosilna vozila bila su oporezovana, dok su električna vozila bila oslobođena mnogih davanja jer nisu proizvodila emisije. Time smo građane postupno usmjeravali prema održivijim izborima”, rekao je Godbolt.
Takva transformacija nije rezultat jedne mjere ili jedne političke odluke. Temelji se na desetljećima dosljedne politike, dugoročnom planiranju i širokoj političkoj podršci. Norveška je postupno uspostavila sustav koji građane i poduzeća potiče na odabir čišćih oblika prijevoza kroz porezne olakšice za električna vozila, povoljnije cestarine, niže troškove korištenja i ulaganja u infrastrukturu za punjenje.
Važna pouka norveškog iskustva jest da su građani spremniji prihvatiti održiva rješenja kada su ona ne samo ekološki prihvatljiva nego i praktična te financijski isplativa.
Istodobno, norveški donositelji odluka prepoznali su da sama elektrifikacija nije dovoljna za rješavanje urbanih izazova. Električni automobili ne proizvode emisije tijekom vožnje, ali i dalje zauzimaju prostor i doprinose prometnim gužvama. Zbog toga su norveški gradovi paralelno ulagali u javni prijevoz, biciklističku infrastrukturu, pješačke zone i mjere kojima se smanjuje ovisnost o privatnim automobilima u gradskim središtima.
Norveške inovacije oblikuju gradove budućnosti
Norveška rješenja za održive gradove danas nadilaze električna vozila i obuhvaćaju digitalne tehnologije, obnovljive izvore energije i nove modele urbane mobilnosti.
Diljem zemlje razvijaju se koncepti pametnih gradova koji kombiniraju tehnologiju, održivo upravljanje resursima i integrirano planiranje kako bi se smanjile emisije i poboljšala kvaliteta života građana.
Među najzanimljivijim primjerima ističe se razvoj autonomnih električnih putničkih trajekata tvrtke Zeabuz. Takva rješenja otvaraju mogućnost učinkovitijeg korištenja riječnih i obalnih koridora, smanjuju opterećenje cestovne infrastrukture te nude nove održive opcije prijevoza u urbanim sredinama.
Kako broj zajedničkih bicikala i električnih romobila raste, gradovi se suočavaju s novim izazovima vezanim uz sigurnost i organizaciju javnog prostora. Digitalne platforme poput Nivelovog sustava za upravljanje mikromobilnošću omogućuju lokalnim vlastima učinkovitije upravljanje ovim uslugama, sprječavaju nepropisno parkiranje i poboljšavaju kvalitetu javnog prostora.
Bez pristupa održivoj i čistoj energiji koja pokreće gradove, teško je ostvariti ciljeve zelene mobilnosti. Budući da se gradovi često suočavaju s ograničenim prostorom za razvoj novih energetskih kapaciteta, važnu ulogu mogu imati inovativna norveška rješenja poput plutajućih solarnih elektrana. One omogućuju proizvodnju obnovljive energije na površinama koje se inače ne koriste, poput akumulacija, jezera i industrijskih vodnih površina, bez dodatnog pritiska na dragocjeni urbani prostor.
Ovakvi primjeri pokazuju da norveški pristup održivosti nije usmjeren samo na pojedinačne tehnologije, već na povezivanje mobilnosti, energetike, digitalizacije i urbanog planiranja u jedinstvenu viziju zelenijih, otpornijih i kvalitetnijih gradova za život.
Održiva mobilnost prije svega znači kvalitetu života
Jedna od središnjih poruka panela bila je da održiva mobilnost ne smije biti sama sebi svrha. Cilj nije promicati određenu tehnologiju ili prijevozno sredstvo, već omogućiti građanima da sigurno, pouzdano i pristupačno dođu do radnog mjesta, škole, zdravstvene ustanove ili drugih važnih sadržaja.
Lidija Pavić-Rogošić naglasila je važnost planova održive urbane mobilnosti koji kvalitetu života građana stavljaju u središte prometnog planiranja. Za razliku od tradicionalnih prometnih planova, oni promatraju grad kao cjelinu te povezuju mobilnost s javnim prostorom, socijalnom uključenošću, zdravljem i okolišem.
Posebno je istaknula važnost uključivanja građana u procese planiranja od samoga početka. Uspješna rješenja najčešće nastaju kada se u njihovo oblikovanje uključe stanovnici, radnici, mladi i druge skupine koje svakodnevno koriste gradski prostor.
Zagreb na putu prema otpornijem gradu
Predstavljajući aktivnosti Grada Zagreba, Hana Goreta govorila je o nizu mjera kojima se želi unaprijediti mobilnost i povećati otpornost grada na klimatske izazove. Među njima su zaštita prometnih traka namijenjenih javnom prijevozu, razvoj nove parkirališne politike, uspostava sustava „parkiraj i koristi javni prijevoz” te reorganizacija autobusnih linija, osobito u dijelovima grada koji nisu povezani tramvajskom mrežom.
Kao posebno uspješan primjer navedeno je zagrebačko javno biciklističko sustavno, koje je u vrlo kratkom razdoblju privuklo velik broj korisnika. Njegov uspjeh pokazuje da su građani spremni promijeniti svoje navike kada im se ponude kvalitetne i dostupne alternative.
Suradnja kao pokretač zelene tranzicije
Tijekom rasprave više je puta istaknuto da gradovi ne mogu sami odgovoriti na izazove klimatskih promjena i održive mobilnosti.
Za uspješnu transformaciju potrebna je suradnja lokalnih i nacionalnih institucija, gospodarstva, akademske zajednice i organizacija civilnog društva. Norveško iskustvo pokazuje da se ambiciozni klimatski ciljevi mogu ostvariti kada iza njih stoje dugoročne politike, stabilno financiranje i široka podrška različitih dionika.
Upravo tu važnu ulogu imaju Norveška bespovratna sredstva za Hrvatsku, koji kroz partnerstva, razmjenu znanja i zajedničke projekte povezuju hrvatske i norveške institucije te omogućuju prijenos iskustava i dobrih praksi.
Zaključak panela bio je jasan: izgradnja klimatski otpornih gradova zahtijeva dugoročnu viziju, suradnju i spremnost preispitati način na koji koristimo i organiziramo urbani prostor.