Mladi norveški književnik hrvatskih korijena, Oliver Lovrenski, kojeg su već istaknuli hrvatski mediji, prvog dana prosinca bit će poseban gost književnog festivala Sa(n)jam knjige u Puli. Norvešku javnost osvojio je svojim prvijencem i bestselerom "Kad smo bili mlađi", koji je od sada dostupan i na hrvatskom.
Ovaj iskren i autentičan roman inovativnog izričaja, o odrastanju mladića Ivora norveško-hrvatskog podrijetla i njegovih triju prijatelja koji se snalaze po teškim i nasilnim ulicama Osla, već nadilazi granice Norveške i bilježi međunarodne uspjehe. Knjiga je trenutno dostupna u 13 zemalja, a priprema se i za televizijsku adaptaciju. O tome, kao i o svojoj radosti zbog dolaska u Hrvatsku, Oliver je govorio u ekskluzivnom video intervjuu kojeg u cjelosti možete pogledati na našem YouTube profilu.
Priča o mladićima koji postaju obitelj
Lovrenski opisuje knjigu kao dirljivu i duhovitu priču o četvorici šesnaestogodišnjaka u multikulturalnom, često izazovnom okruženju Osla, gdje se mladi junaci suočavaju s izazovima identiteta i pripadnosti. Kroz bogatstvo slenga (od arapskog i somalijskog do hrvatskog), Lovrenski vješto prikazuje kulturne razlike i autentičnost društvenog okruženja, stvarajući likove s kojima se lako povezati.
Hrvatska zauzima posebno mjesto u Lovrenskijevom srcu i nadahnuću, jer je redovito posjećuje od malih nogu, a svaki slobodan trenutak rado provodi u njoj.
"Obožavam Hrvatsku – ljude, hranu, plaže i cijelu kulturu," ističe Lovrenski, koji je uložio mnogo truda u praćenje prijevoda knjige na hrvatski kako bi zadržao autentičnost originala.
Pisanje knjige za Lovrenskog započelo je slučajno, ali je preraslo u pravu strast.
“Jednostavno sam počeo pisati i prošlo je dosta vremena – godina, dvije – dok knjiga nije bila gotova,” prisjeća se.
Kao autor koji svakodnevno piše, Lovrenski crpi inspiraciju iz jezika koje je čuo i govorio, stvarajući stil bogat multikulturalnim referencama i dvojezičnim korijenima. "Kad smo bili mladi" tako je, zahvaljujući Lovrenskom, postala simbol kulturnog dijaloga između Norveške i Hrvatske.
Hrvatska inspiracija i naslijeđe bake
Osim jezične veze, za Hrvatsku ga posebno vežu uspomene na baku, čija su ljubav i temperament oblikovali njegov pogled na Hrvatsku i obitelj.
“Ako si bio sit, dala bi ti još hrane. A ako nisi htio prihvatiti, opet bi ti dala hranu i onda bi je pojeo. Bila je vrlo topla, brižna, ali i temperamentna. Mogla je biti vrlo intenzivna, ali je bila nevjerojatno draga,” sjeća se Lovrenski, opisujući baku kao jedan od svojih najvećih izvora nadahnuća.
Lovrenski je priznao i da bi se vrlo rado preselio u Hrvatsku. Gdje točno – saznajte u intervjuu. Tko zna, možda postanete susjedi!
