Hrvatska je u rujnu prošle godine potpisala sporazume koji joj otvaraju pristup novom paketu norveških bespovratnih sredstava. Na papiru zvuči suhoparno. U praksi znači da su fondovi vrijedni 133 milijuna eura sad službeno na putu prema hrvatskim projektima, institucijama, tvrtkama. No, prije nego što itko dobije euro, sve to treba proći kroz nekoliko faza pripreme. Gdje je Hrvatska sad u tom procesu?
Kako će sredstva biti raspoređena u Hrvatskoj?
Sredstva su raspoređena u četiri nacionalno vođena programa: zelena tranzicija, lokalni razvoj, zelena i plava poslovna inovacija te pravosuđe i vladavina prava. Uz to, poseban naglasak stavlja se i na jačanje civilnog društva. Osim ovih područja, određena sredstva že biti dostupna i za područje dostojnog rada.
Na kojim vrijednostima počivaju ova sredstva?
Novac nikad ne dolazi bez uvjeta, i u ovom slučaju to je zapravo dobra vijest. Norveški financijski mehanizam 2021. do 2028. temelji se na zajedničkim europskim vrijednostima: poštivanju ljudskog dostojanstva, slobodi, demokraciji, jednakosti, vladavini prava i poštivanju ljudskih prava, uključujući prava manjina.
Svi programi i aktivnosti koji se financiraju moraju biti usklađeni s tim načelima. Projekti koji bi mogli narušiti ta načela jednostavno ne mogu dobiti sredstva. Uz to, provedba mora biti u skladu s načelima održivog razvoja, dugoročnog gospodarskog rasta, socijalne kohezije i zaštite okoliša.
Drugim riječima, ovo nije samo novac za projekte. Ovo je novac koji nosi sa sobom i određenu viziju kakva Europa treba biti.
Korak po korak do prvog javnog poziva
Priprema norveških fondova odvija se u tri jasno definirane faze. Zamislite to kao izgradnju kuće: prije nego što itko može ući i živjeti u njoj, treba postaviti temelje, izgraditi zidove i dobiti sve dozvole.
Faza 1: Izrada konceptnih dokumenata (6 mjeseci, sredina ožujka 2026.)
Nakon potpisivanja sporazuma o suradnji u rujnu 2025., hrvatska tijela državne vlasti krenula su s izradom nacrta za svaki od pet planiranih programa.
Ministarstvo pravosuđa i digitalne transformacije razvijalo je nacrt za program pravosuđa i vladavine prava.
Ministarstvo regionalnoga razvoja radilo je na programima energije i lokalnog razvoja, a HAMAG-BICRO vodio je pripremu programa poslovnog razvoja.
Sve to radilo se u bliskoj suradnji s norveškim partnerima, a iza svakog programa stoji konkretna norveška institucija sa specifičnim stručnim znanjem. U pravosuđu svoju ekpsertizu su ponudili Norveška sudska uprava i Norveška uprava za zatvorski sustav, u razvoju Lokalnog razvoja sudjelovala je Norveška agencija za internacionalizaciju obrazovanja, dok je Innovation NOrwaz dao svoj doprinos rayvoju poslovanja.
Svaka od tih institucija surađuje s odgovarajućim hrvatskim partnerom, donoseći znanje, iskustvo i metodologiju koja se u Norveškoj razvijala desetljećima.
To partnerstvo nije birokratska formalnost. To je prilika za razmjenu znanja koja nadilazi samo novac.
Ova faza završava 23. ožujka 2026.
Faza 2: Ocjena donora (2 mjeseca, sredina lipnja 2026.)
Nacrti programa šalju se FMO-u, središnjem upravljačkom tijelu donora u Bruxellesu, koji ih uz komentare prosljeđuje donorima na razmatranje. Norveška, koja osigurava više od 97 posto ukupnih sredstava, i Island i Lichtenstein imaju dva mjeseca za ocjenu kvalitete predloženih programa.
Ako donori imaju primjedbe, hrvatska strana ih uzima u obzir i dorađuje nacrte. U iznimnom slučaju donor može odbiti konceptni dokument, no Hrvatska u tom slučaju ima pravo u roku od dva mjeseca dostaviti revidiranu verziju. Povratna informacija očekuje se do sredine lipnja 2026.
Faza 3: Programski ugovori i zeleno svjetlo (4 mjeseca, završava: rujan 2026.)
Na temelju komentara donora, FMO priprema nacrte programskih ugovora koji formalno i pravno definiraju sve uvjete provedbe. Svaki program još jednom ide donorima na odobrenje. Tek kada su svi programski ugovori potpisani, mogu se raspisivati prvi javni pozivi za projekte.
Dakle, kada možete aplicirati?
Ukupno, ukoliko sve prođe glatko i bez posebnih intervencija donora, najranije godinu dana od potpisivanja sporazuma. U hrvatskom slučaju to znači rujan 2026. kao ciljni datum do kojeg bi svi programski dokumenti trebali biti završeni, a realistično, prvi javni pozivi za projekte mogu se očekivati početkom 2027. godine.
Upravo zato je korisno pratiti razvoj situacije već sada. Tko prati proces unaprijed, ima više vremena za pripremu projektne ideje, pronalazak norveškog partnera i izradu prijave.
Što su zapravo bespovratna sredstva Norveške i EGP-a?
Norveška, Island i Lihtenštajn nisu članice Europske unije, ali jesu dio unutarnjeg europskog tržišta putem tzv. Europskog gospodarskog prostora (EGP ili EEA na engleskom). Kao svojevrstan doprinos za pristup tom tržištu, ove tri zemlje redovito uplaćuju u zajednički fond namijenjen smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar Europe.
Norveška osigurava gotovo 98 posto ukupnih sredstava, dok Island i Lihtenštajn doprinose preostali manji dio. Hrvatska je u ovaj sustav ušla 2013. godine, ulaskom u EU, i tek je drugi put u punom ciklusu financiranja.