Sports hall - Skien Fritidspark_Avia  - Photo:Visit Telemark
Visit Telemark

Rođeni sportaši

Norveška nije samo raj za ljubitelje prirode – to je i prava sportska sila. Od 90-ih godina pa do danas, Norvežani su postavili standarde u zimskim sportovima, ali i iznenađivali u atletici, rukometu, pa čak i šahu. Njihova priča nije samo o medaljama, već o kulturi koja sport stavlja u srce nacije.

Kažu da Norvežani dođu na svijet sa skijama na nogama – i nije daleko od istine! U zemlji gdje su snijeg, planine i fjordovi sastavni dio svakodnevice, sport nije samo zabava, već način života. Djeca prije nauče skijati nego trčati, a obiteljske šetnje često se pretvore u prijateljska natjecanja u brzom hodu ili skijaškom trčanju. Mnogi roditelji nose bebe u naprtnjačama dok sami skijaju tako da su djeca izložena svježem zraku i životu na otvorenom i prije no što su toga svjesna. Norveška kultura cijeni boravak u prirodi, pa je logično da su sportaški uspjesi prirodna posljedica tog mentaliteta. 

Skiing through Frognerparken_Fredrik Ahlsen - Visit Norway.jpg

Sustav koji gradi zdravo društvo 

Kultura bavljenja sportom se posebno njeguje i sustavno održava. Norvešku sustav sporta počiva na načelima uključivosti, igre i društvenog razvoja. Sport je prepoznat kao važna institucija koja pomaže zemlji da postigne svoje ciljeve javnog zdravlja, razvoja građanstva i drugih ciljeva, što se odražava u vladinim politikama. Temeljni dokument koji uređuje sudjelovanje djece u sportu je deklaracija o Dječjim pravima u sportu koja je prvi put usvojena 1987. Ovaj dokument u središte bavljenja sportom postavlja interese i želje djeteta, a ne roditelja ili trenera. 

U sportu u Norveškoj mogu sudjelovati svi koji to žele bez obzira na spol, dob, funkcionalnu sposobnost ili socijalno ili etničko podrijetlo. Fokus je na radosti bavljenja sportom u sigurnom i pozitivnom okruženju, kako bi se djeca nastavila njime baviti dugi niz godina. Iz tog se razloga djeca se ne natječu ozbiljnije do kasnije dobi, a naglasak je na razvoju vještina kroz igru. Škole i lokalni klubovi surađuju kako bi svako dijete imalo pristup skijama, klizanju ili atletici, bez obzira na financijsku situaciju obitelji.

Rezultat? U Norveškoj 9 od 10 djece u dobi od 6 do 12 godina sudjeluje u jednoj ili više sportskih aktivnosti. 

Tek u tinejdžerskim godinama talentirani sportaši prelaze u ozbiljnije programe, ali čak i tada, balans između škole, prijateljstva i treninga je bitan.

Sport promiče jednakost 

Dječaci i djevojčice trebaju imati iste mogućnosti sudjelovanja u sportu. U Norveškoj ne postoje sportovi u kojima djevojke ne mogu sudjelovati. U mnogim sportovima kao što su trčanje, plivanje i skijaško trčanje, djevojčice i dječaci uglavnom treniraju zajedno, ali se natječu odvojeno. Međutim, u timskim sportovima poput košarke, nogometa ili odbojke obično postoje odvojeni timovi. 

Uspjesi po kojima nas pamtite

Od 1990-ih godina do danas Norveška ispisuje impresivnu sportsku priču koja nadilazi njezinu skromnu populaciju. Nakon što su domaćinstvom Zimskih olimpijskih igara u Lillehammeru 1994. godine potaknuli nacionalni sportski entuzijazam, Norvežani su postavili temelje za buduće uspjehe. Tada su osvojili 26 medalja, uključujući 10 zlatnih, što je bio znak početka nove ere u norveškom sportu. 

U novije doba Norveška poredvodi ljestvicama najsportskijih nacija prema Greatest Sporting Nation (GSN). 

imagezokp.png

Skijaško trčanje, gotovo pa nacionalna religija, donijelo je Norveškoj brojne medalje i svjetsku dominaciju. Marit Bjørgen, sa 114 pojedinačnih pobjeda i 15 olimpijskih medalja, postala je najuspješnija sportašica u povijesti Zimskih olimpijskih igara. Njezina nasljednica, Therese Johaug, nastavila je tradiciju osvajanja medalja, učvrstivši Norvešku kao silu u zimskim sportovima.

By Frankie Fouganthin - Own work, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=25371976

Ole Einar Bjørndalen osvojio je četiri zlata u biatlonu, postavši jedan od najvećih norveških sportaša svih vremena. Norvežani su tada, na ZOI u Salt Lake Cityu, ukrali srca svijeta ne samo pobjedama, već i timskim duhom – čak i u individualnim sportovima, radili su zajedno kako bi osigurali uspjeh.

No, norveški sportski uspjesi nisu ograničeni samo na zimske sportove. Ženska rukometna reprezentacija osvojila je europsko prvenstvo deset puta, uključujući i tri uzastopna naslova od 2020. do 2024. godine, što je izvanredan podvig u povijesti ženskog rukometa.

U atletici, Karsten Warholm postao je svjetski prvak i olimpijski pobjednik u disciplini 400 metara s preponama, postavivši i svjetski rekord dok je​ Jakob Ingebrigtsen, olimpijski pobjednik na 1500 m. 

Iako možda nismo u njemu najuspješniji na međunarodnoj pozornici, nogomet je najpopularniji sport u Norveškoj s više od 370,000 aktivnih igrača, sudeći prema statitsikama Nogometnog saveza Norveške (NFF). 

Šahovski velemajstori 

Posljednjih godina šah je postao vrlo popularan sport u Norveškoj. Mnogi turniri prenose se na nacionalnoj televiziji, a za toliku popularnost je zaslužan najbolje rangirani igrač svijeta, Magnus Carlsen, koji je rado i često dolazi u Zagreb. Tako će od 30. lipnja do 7. srpnja 2025. godine, sudjelovati na šahovskom spektaklu Croatia Grand Chess Tour .