Outdoor concert in Bodø - Photo:Ernst Furuhatt - www.nordnorge.com
Ernst Furuhatt - www.nordnorge.com

Norveška glazba: od jazza i metala do globalnih hitova

Prošlog mjeseca norvešku jazz glazbu predstavili smo na hrvatskom radiju, a u lipnju u Zagrebu možete uživo slušati norveških hit-glazbeni duo Röyksopp. No, norveška glazba je puno više od toga!

Kao i Hrvatska, Norveška ima bogatu glazbenu baštinu s glazbenicima, instrumentalistima, pjevačima i skladateljima svih žanrova. Norveška se glazba razvila od svojih narodnih korijena i korištenja violine, flaute i harmonike, do međunarodno uspješne djelatnosti, posebno u žanrovima poput jazza, metala, popa i elektroničke glazbe.  

Jazz: moderna klasična glazba 

"Svi odrastaju uz pop -glazbu; Odrastao sam i uz puno klasične glazbe. Jazz je u mnogočemu kompromis. To je dobar kompromis – uzima najbolje od oboje. Na neki način, to je 'moderna klasična glazba'. Možete miješati različite stilove i različite međunarodne impulse i osjetiti različite baštine mnogo više nego u popu", objasnio je to veleposlanik Arne Sannes Bjørnstad prilikom svojeg gostovanja na Hrvatskom radiju.  

U radijskoj emisiji Vrijeme za Jazz, koja se više od 20 godina emitira na Hrvatskom radiju, razgovarao je o svojoj ljubavi prema jazz glazbi i predstavio neke od svojih omiljenih norveških jazz glazbenika.  

"Kad sam 80-ih počeo slušati norveški jazz, već je bio dobro uspostavljen. U Norvešku je došao iz SAD-a 50-ih godina, a imali smo jazz scenu koja je rasla 60-ih godina", objasnio je veleposkanik korijene norveškog jazza: 

Sedamdesete godine prošlog stoljeća obilježile su razdoblje međunarodnog priznanja za norveške jazz glazbenike. Među značajnim osobama norveškog jazza su Jan Garbarek, Radka Toneff, Terje Rypdal i Ketil Bjørnstad. Ovi glazbenici ne samo da su oblikovali domaću jazz scenu, već su dali značajan doprinos i na međunarodnoj sceni. "Garbarek je pogledao dalje od Norveške i SAD-a i napravio ono što bi jazz trebao biti – međunarodni", istaknuo je veleposlanik Bjørnstad. 

imageim2eh.png

Jan Garbarek. Foto: Tore Sætre / Wikimedia.

Ambasador je pokazao jedan dobar primjer za  to pjesmom Jana Garbareka i Anouara Brahema. "Ovaj disk mi je jedan od najdražih. Sjevernoafrička tradicija na oud s Garbarekovom improvizacijom, Mediteran i Europa – jedna velika kultura", rekao je veleposlanik.
 

Norveška vokalna jazz scena, iako manje istaknuta od instrumentalne, proizvela je talente poput Laile Dalseth 60-ih i Radke Toneff, čija je obećavajuća karijera tragično prekinuta.  

Poslušajte cijeli razgovor uz hrvatski prijevod i saznajte više o norveškom jazzu i kulturnoj sceni u Norveškoj u proteklim desetljećima po mišljenju našeg veleposlanika. Dopustite da veleposlanik bude vaš Dj i možda vas ugodno iznenadi!  

Ukoliko pak više volite sami puštati glazbu poslušajte cijelu playlistu vrhunskih jazz norveških skladbi.  

Svijet voli norvešku glazbu 

Norveški glazbenici nisu međunarodni uspjeh postigli samo u jazzu.  

Jedan od najpoznatijih bendova iz Norveške je synth-pop trio A-ha. Bend se probio iz relativne opskurnosti u međunarodne zvijezde 80-ih godina kada je pjesma "Take on Me" objavljena zajedno sa svojim poznatim glazbenim spotom.  

Do danas je to jedina norveška pjesma koja je dospjela na prvo mjesto ljestvice u Sjedinjenim Državama. Na Spotifyju je to druga pjesma po broju streamanja od svih pjesama objavljenih 1980-ih, s ukupno preko 1,9 milijardi streamova. A-Ha je prodao više od 50 milijuna albuma i još uvijek nastupa za veliku publiku širom svijeta.  

Slične uspjehe postigli su norveški glazbenici mlađe generacije. Kantautorica Girl in Red postigla je ogroman uspjeh, postajući globalna ikona posebno za LGBTI+ zajednicu. Njezino izdanje iz 2018. godine "I Wanna Be Your Girlfriend" uvršteno je na 9. mjesto liste najboljih pjesama New York Timesa u 2018. godini. Prilično impresivno kada uzmete u obzir da je pjesma snimljena u njezinoj spavaćoj sobi! Kasnije je Girl in Red objavila komercijalno i kritički uspješan studijski album i podržala Taylor Swift na njezinoj "Eras Tour".  

girl in red - pressbild.jpg

Girl in red. Foto: Sony Music

Druga dva norveška glazbenika s ogromnim uspjehom su DJ-evi Kygo i Alan Walker. Obojica dolaze iz Bergena, svojom elektroničkom glazbom postali su slavni nastupajući na festivalima i koncertima diljem svijeta. Oboje su prikupili milijarde streamova na streaming platformama.  

Ostale norveške pop zvijezde koje su posljednjih godina postigle međunarodni uspjeh uključuju Astrid S, Dagny, Aurora, Sigrid i Nico &; Vinz. Također vrijedi spomenuti i teen idole Marcus & Martinus, koji je ove godine branio boje Švedske na Eurosongu.  

Norveški producenti, poput Stargatea i Cashmere Cata, možda nisu imena poznata svima, ali su postigli veliki uspjeh. Stargate recimo stoji iza 10 pjesama koje su u SAD-u dosegle prva mjesta na ljestvici.   

Legende u Zagrebu 

Legendarno mjesto unutar norveške elektroničke glazbe ima duo Röyksopp, što na norveškom znači "dimna gljiva". Dok prijatelji iz djetinjstva koji čine dvojac, Svein Berge i Torbjørn Brundtland, potječu iz Tromsøa, Röyksopp je osnovan u Bergenu i dio je onoga što se naziva "Bergenski val"; razdoblja koje počinje krajem 90-ih gdje je nova generacija bergenskih glazbenika "preuzela" glazbenu scenu u Norveškoj.  

Osim Röyksoppa, međunarodni uspjeh postigle su i druge grupe koje su dio ovog "vala", uključujući indie pop duo Kings of Convenience, kantautoricu Sondre Lerche i elektroničku rock grupu Datarock. 

royksopp_stianandersen.jpg

Röyksopp. Foto: Stian Andersen

Röyksopp je osvojio više nagrada u Skandinaviji, a čak je nominiran za Brit Awards i Grammy nagrade u SAD-u. Surađivali su s poznatim umjetnicima kao što su švedski Robyn i Lykke Li. Eksperimentirajući s mnogo različitih žanrova elektroničke glazbe, njihova je glazba često označena kao electro pop, ambijent, chill-out, house i synth pop. Grupa je svoj proboj dobila albumom Melody A.M. 2001. godine, koji je sadržavao hit pjesmu Eple.  

Poznat po ekscentričnim nastupima uživo, dvojac izlazi na pozornicu InMusic festivala u Jarunu 26. lipnja u Zagrebu.  

Žanr napravljen u Norveškoj 

Iako je Norveška zasigurno imala priličan udio uspješnih glazbenika u "mainstream glazbi", mnogi povezuju Norvešku posebno s jednim specifičnim glazbenim žanrom - black metalom.  

Žanr se uglavnom razvio u Norveškoj krajem 80-ih i početkom 90-ih, a karakteriziraju ga brzi tempo, vrišteći vokalni stil, jako iskrivljene gitare, nekonvencionalne strukture pjesama i naglasak na atmosferi. Umjetnici se često pojavljuju u boji leševa i usvajaju pseudonime.  

Dimmu Borgir. Foto: Stefan Bollmann

Iako žanr nikada nije dostigao mainstream i komercijalni uspjeh, ipak je vrlo popularan. Norveški bendovi kao što su Mayhem, Dimmu Borgir, Burzum, Satyricon i Immortal imaju obožavatelje diljem svijeta i intenzivno turneje. Black Metal je ponekad bio kontroverzan, posebno zbog svoje povezanosti sa sotonizmom i spaljivanjem crkava u Norveškoj tijekom 90-ih. Međutim, najpopularniji bendovi distancirali su se od tih veza.  

Koji norveški bend vi slušate?